Od početka rata u Hrvatskoj je svoj dom pronašlo oko 27 tisuća Ukrajinaca, prema posljednjim podacima UNHCR-a. Među raseljenim osobama iz Ukrajine uglavnom su žene, a više od polovice njih imaju maloljetnu djecu. Udruga Svoja koja pomaže Ukrajincima u Hrvatskoj s integracijom, zapošljavanjem i obrazovanjem na jučerašnjoj konferenciji za medije u Zagrebu u Kući Europe uputila je Vladi RH tri zahtjeva kako bi se olakšala integracija ukrajinskih izbjeglica u Hrvatskoj. Inače, spomenuta udruga je dosad u suradnji s poslodavcima uspješno zaposlila više od 500 Ukrajinaca, a navode da su od osnutka 2022. do danas pomogli tisućama Ukrajinaca u Hrvatskoj savjetima pri zapošljavanju i samozapošljavanju, izradi životopisa, besplatnim tečajevima hrvatskog jezika, ali i psihološkom pomoći. Udruga Svoja traži od hrvatske Vlade veću podršku pri procesu nostrifikacije diploma, zatim pronalaženje trajnog rješenja za Ukrajince koji žele ostati u Hrvatskoj i nakon rata, te sufinancirane tečajeve hrvatskog jezika koji bi, prema njihovim iskustvima, trebali biti dostupni i za radnike koji nisu u deficitarnim zanimanjima, ali i za nezaposlene Ukrajince.

– Ukrajinci u Hrvatskoj i dalje se suočavaju s izazovima koji obostrano štete i njima i hrvatskoj ekonomiji. Brojni od nas ovdje su već izgradili dom i razmišljaju o dugoročnom ostanku u Hrvatskoj, ali koče nas privremene dozvole koje se obnavljaju iz godine u godinu. Malo je šansi za dobivanje pune radne dozvole ili državljanstva, što dovodi do neizvjesnosti i nesigurnosti oko ostanka u Hrvatskoj dugoročno nakon završetka rata – izjavila je Natalia Hryshchenko, direktorica udruge Svoja.

U hrvatskom susjedstvu

Balkanska zemlja postala oaza za Ukrajince i Ruse. ‘Ljudi su strpljivi i žele pomoći’

Prilika za kupce

Dobra investicija: Rusi i Ukrajinci rasprodaju atraktivne nekretnine u hrvatskom susjedstvu, ovo su cijene

Nostrifikacija diploma, ističu, jedan je od ključnih izazova s kojim se susreću visokokvalificirani Ukrajinci u Hrvatskoj. Iako je sam proces nostrifikacije besplatan, prijevod kurikuluma na hrvatski jezik često doseže i nekoliko tisuća eura, što je brojnima prevelika investicija u postojećoj situaciji. Zbog toga u Hrvatskoj još imamo ukrajinske liječnike koji ne mogu raditi u struci, što smatraju da je šteta jer su potrebni lokalnom tržištu rada.

– Ukrajinci brzo i lako uče hrvatski jezik, ali besplatni ili sufinancirani tečajevi hrvatskog jezika nisu dostupni svima. Kako bismo potpuno integrirali Ukrajince na tržište rada, ključno je povećati dostupnost ovih tečajeva. Od toga će profitirati i Ukrajinci, ali i hrvatsko tržište rada koje vapi za visokoobrazovanim radnicima – kazao je Ivan Blažević, direktor Zaklade Solidarna koja surađuje s udrugom Svoja. Osim s podrškom pri zapošljavanju, udruga Svoja organizira i edukacijske konferencije i radionice poput jučerašnje na temu oporezivanja Ukrajinaca koji online rade iz Hrvatske. I Europska banka za obnovu i razvoj podržava udrugu kroz projekt “Inicijativa privatnog sektora za integraciju izbjeglica iz Ukrajine” koji financira TaiwanBusiness – EBRD Fond za tehničku suradnju