Ustavni sud postao je usko grlo u pružanju zaštite povredi ustavnog prava na suđenje u razumnom roku, a njegove odluke ne provode čak ni svi suci redovnih sudova. Stoga već za desetak dana prelazi u ruke redovnih sudova nadležnost na odlučivanje u povodu tužbi građana i poslovnih subjekata koji su nezadovoljni dugotrajnim trajanjem sudskog postupka. To je zaokret od dosadašnjeg rješenja po kojem se pravna zaštita dobivala isključivo u ustavnosudskom postupku, a neki od kraja 2005. očekuju poplavu novih tužbi na županijskim sudovima i Vrhovnom sudu RH. Prošlog tjedna Sabor je usvojio predložene promjene Zakona o sudovima kojima je, među ostalim, stavljena barikada građanima i poslovnoj zajednici u pristupu Ustavnom sudu, pa po novome mogu tužbu zbog dugotrajnog suđenja podnijeti neposredno višem sudu – županijskim sudovima ili Vrhovnom sudu u odnosu na sud koji rješava njihov predmet. No iako zadovoljan s tim rješenjem, predsjednik Ustavnog suda Petar Klarić nema namjeru prešutjeti neposluh pojedinih sudaca i sudova.

Prosvjedna pisma
Klarić je najavio prosvjedna pisma Vladi, za koju kaže da je odgovorna za neprovođenje odluka Ustavnog suda, a pisat će i redovnim sudovima, Ministarstvu pravosuđa i Državnom sudbenom vijeću protiv sudaca koji nisu poštovali odluke Ustavnog suda. Zatraži li time, kako je najavio, od svih tijela koja su formacijski suodgovorna za stanje pravosuđa da se pozabave pitanjem odgovornosti sudaca koji su ignorirali odluke Ustavnog suda zbog kršenja ustavng prava na suđenje u razumnom roku, na površinu će stubokom isplivati sva neslaganja i problemi koji se drže pod tepihom. Očekivanja su Ustavnog suda usmjerena prema tome da se javno prozovu suci koji nisu donijeli presude ni u roku koji je odredio Ustavni sud, traži se konkretna odgovornost, ali i normiranje tih situacija.
“Za takva postupanja trebalo bi predvidjeti rigorozne sankcije jer to stvara nered kojem nema kraja”, popratio je Klarić najavu koja bi po nekima mogla značiti i gubitak sudačke funkcije.
Ta je ideja bliska ministrici pravosuđa Vesni Škare-Ožbolt, ali ne i zamjeniku presjednika DSV-a Đuri Sessi. “Ako sudac ne poštuje odluku Ustavnog suda, postavlja se pitanje što uopće radi u sudstvu”, kaže Škare-Ožbolt. Sessa je, pak, svjestan okolnosti koje mogu procesno onemogućiti rad suca na konkretnom predmetu, poput mirovanja ili prekida postupka, pa kaže da suci možda nisu mogli donijeti odluke. Makar se Ustavni sud rješava te nadležnosti, čini se da ustavni suci žele prevenirati situacije koje su se njima dogodile u desetak slučajeva.

Reakcije vlade
Ukratko, građani koji su se javili Ustavnom sudu, žaleći se na prekomjernu dužinu trajanja sudskog postupka – pa je Ustavni sud naredio sudovima da se u određenom roku završi postupak, javili su se ponovo Ustavnom sudu i rekli da je rok protekao te da presudu nisu dobili. No pitanje je kako će Vlada i DSV reagirati na inicijativu te hoće li to polučiti zaoštravanjem odgovornosti prema sucima koji ne drže ni do najviše instance koja je dosad vodila brigu o ostvarivanju ustavnog prava na suđenje u razumnom roku, a od toga ovisi i nova regulacija po kojoj građani više neće moći podnositi tužbe zbog dugotrajnih sudskih postupaka Ustavnom sudu. Novo je rješenje posljedica i neažurnog postupanja hrvatskih sudova zbog čega su građani zatrpali tužbama Ustavni sud, ali i nastalog stanja da Ustavni sud više nije mogao održati razuman rok za donošenje odluke o ustavnoj tužbi. O srazmjeru problema govore brojke: građani i poslovni subjekti podnijeli su Ustavnom sudu oko 4000 takvih tužbi koje je taj sud u više od 50 posto slučajeva usvojio, ali ih više nije mogao hitno rješavati. “Bojim se da će novo rješenje iz Novele Zakona o sudovima blokirati županijske sudove. To će dovesti do zagušenosti predmetima zbog suđenja u razumnom roku, pa će izazvati zastoje u rješavanju tekućih predmeta. Nestanak psihološke barijere da se građani obraćaju Ustavnom sudu dovest će do još većeg broja tužbi koje će županijski sudovi morati rješavati po hitnom postupku”, zaključuje Sessa.