Idućeg utorka na Plitvicama ministar zdravstva Darko Milinović sastat će se s ravnateljima bolnica koje su proljetos dobile veće limite, kako bi im predstavio rezultate revizije poslovanja u proteklih šest mjeseci, a onima koji su probili proračun i nabili nove dugove uručio otkaz.

Iako je do službenih rezultata revizije za ranije razdoblje zasad nemoguće doći, iz krugova bliskih vladajućoj stranci doznajemo da će gotovo svi ravnatelji ostati na svojim pozicijama, odnosno da sve bolnice posluju unutar novih limita, tako da će se plitvički sastanak najvjerojatnije pretvoriti u slavljenički. Razloga za slavlje, međutim, nema jer su sve bolnice s graničnim limitima, a takvih je mnogo, da bi se zadržale u dopuštenim okvirima maksimalno smanjile odnosno ukinule najskuplje zahvate, kako doznaje Poslovni dnevnik. Ispada stoga da je mjera povećanja limita rezultirala padom kvalitete zdravstvene zaštite, a izvori Poslovnog dnevnika upozoravaju da to pokazuje i izvještaj o poslovanju Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje u prvih šest mjeseci ove godine. Istekom rujna proći će šest mjeseci otkad bolnice posluju s većim limitima koje im je “u skladu sa stvarnim troškovima” ministar dodijelio na plitvičkom sastanku s ravnateljima bolnica u travnju. Dogovoreno je pritom da svakog ravnatelja koji probije novi limit čeka smjena. Zbog nagomilanih dugova prema dobavljačima i tvrdnji bolničkih uprava da imaju nedostatan budžet, s 1. travnjem proračuni 65 hrvatskih bolnica prosječno su povećani za 17 posto, odnosno sa 618 milijuna kuna mjesečno su povećani na 718 milijuna kuna. U razdoblju od povećanja limita do revizije zabranjeno je stvaranje novih dugova, a u međuvremenu je rebalansom državnog budžeta izdvojeno pola milijarde kuna za bolničke dugove starije od godinu dana. Tijekom rujna trebala je stoga biti napravljena analiza poslovanja, uključujući i liste čekanja, hladni program, poštivanje kolektivnih ugovora i ostalih ugovora koje su ravnatelji potpisali s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje.

Prvi rok revizije bio je početak kolovoza no produžen je do listopada jer su prema nekim informacijama ravnatelji, da bi sačuvali položaje, s dobavljačima dogovorili da fakture koje trebaju poslati u lipnju i srpnju odgode do rujna ili listopada. Prilikom revizije navodno će se uzeti u obzir i povećanje cijena energenata te njihov utjecaj na bolničke limite. No kako doznajemo od nekih ravnatelja bolnica, mnogo veći problem od odgađanja naplate smanjena je potrošnja materijala kojoj je dio bolnica morao pribjeći kako se ne bi probijao proračun, te štednja na skupim zahvatima koji su ili maksimalno smanjeni ili se ne izvode do daljnjega. Potrošni materijal na kojeg otpada do 20 posto bolničkih budžeta, kako je poznato, zapravo je jedina stavka na kojoj se u bolnici može štedjeti. Da je smanjen broj skupih zahvata u bolnicama potvrđuje i izjava ravnatelja KBC Zagreb, akademika Željka Reinera koji nam je potvrdio da se u njegovoj bolnici broj skupih zahvata u zadnjih nekoliko mjeseci konstantno povećava. “KBC Zagreb je u plusu, uspjeli smo pokriti dospjeli dug i zadovoljni smo poslovanjem. Naša bolnica zapravo si ne smije priuštiti ukidanje najskupljih zahvata jer je iduća destinacija nakon KBC-a samo inozemstvo. Kod nas se radi jako puno, a moram primijetiti da se u zadnje vrijeme radi sve više”, kaže Reiner. Na smanjeni učinak u bolnicama mogao bi ukazivati i podatak da je u prvih šest mjeseci smanjen broj usluga u specijalističko konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti, no dani bolničkog liječenja su povećani za 1,3 posto.