Nakon Ivane Maletić, zastupnice HDZ-a u Europskom parlamentu, hrvatsko je upravljanje sredstvima iz EU fondova oštre kritike dobilo i od državnih revizora.

U svom je prvom češljanju uspješnosti upravljanja sredstvima strukturnih instrumenata, koji je proveden za razdoblje od ulaska u EU do konca 2014., Državna revizija sustav ocijenila – djelomično učinkovitim.

Hitno poduzeti mjere
Takvu ocjenu, navodi se u izvješću revizora, potvrđuje i analiza podataka usporedbe Hrvatske s ostalim članicama EU, na temelju koje smo s 50,3% primljenih sredstava od Europske komisije na 24. mjestu. Revizori ističu da je u drugoj polovici 2013. dinamika ugovaranja bila spora, dok je lani, posebice u prvom dijelu godine, uočen rast ugovaranja. No, upozoravaju da je dinamika ugovaranja znatno brža od dinamike isplaćivanja. Budući da se najveći dio isplata iz prvog financijskog razdoblja očekuje ove i iduće godine, te da će doći do preklapanja s novim financijskim razdobljem 2014.-2020., revizori procjenjuju da će doći do preopterećenosti u radu, što će negativno utjecati i na konačan rezultat korištenja EU sredstava.

Savjetuju stoga da se za operativne programe za razdoblje 2007.-2013. hitno poduzmu potrebne mjere i ubrza ugovaranje i isplatu novca krajnjim korisnicima, jer će velik dio sredstava oststi neiskorišten. Primjerice, u programu Regionalna konkurentnost za velik broj projekata produljen je rok za završetak provedbe, a kod nekih većih nisu potpisani ugovori, te postoji rizik da se neće završiti u roku. Ukupno je ove i iduće godine ostalo za ugovoriti 207,4 milijuna eura i primiti od EK 426,6 milijuna eura, a isplate korisnicima od 569 milijuna eura moraju se obaviti do konca 2016.Pokazalo se, prema revizorima, i da nadležna ministarstva nisu realno planirala i izvršavala sredstva u državnom proračunu – u 2013. je za strukturne instrumente bilo planirano 579 milijuna kuna, a izvršeno je 38% ispod plana, dok je lani planirano bilo 1,08 milijardi kuna, a izvršeno 30% manje od toga.

Slabom karikom revizori smatraju i kadrovsku popunjenost u tijelima zaduženima za upravljanje sredstvima EU fondova. Nedovoljno je stalno zaposlenih, pa su neki preopterećeni, što utječe i na brzinu i efikasnost. Pproblem je i što se zapošljavaju za te poslove uglavnom osobe bez iskustva, a nakon što steknu znanje i iskustvo odlaze iz ovih službi. Jedino ministarstvo s popunjenim sektorom za fondove EU je Ministarstvo zaštite okoliša, dok Ministarstvu regionalnog razvoja i EU fondova nedostaje 30, Ministarstvu prometa i infrastrukture 38, a najviše, gotovo 50 posto, kadrovski je nepopunjen ovaj sektor u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava. 

Neusklađeni podaci
Jedna od većih zamjerki su i neujednačeni podaci o ugovorenim i plaćenim sredstvima. To je uočeno u izvješćima za sve operativne programe, pa se svim nadležnim upravljačkim tijelima nalaže da međusobno usklade financijske podatke. Sva upravljačka tijela po resornim ministarstvima prihvatila su preporuke revizora.

Većina navodi kako su već započete mjere na popunjavanju radnih mjesta, a Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU Branka Grčića i analizirana ministarstva opravdava dinamiku realizacije korištenja europskih sredstava ističući da ona ne ovisi samo o kapacitetima tijela koja upravljaju sredstvima, nego i svakog pojedinog korisnika. 

Prilike i za Hrvatsku

‘Fokus politika sve više se pomiče prema većem financiranju konkurentnosti’

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a