Dok se lani godišnja inflacija tek u ožujku vratila na pozitivne stope, u ovogodišnjem ožujku stigla je do 7,4%, a idućeg ponedjeljka državni statističari objavit će i podatke za travanj. A rast cijena jasno se odražava i na podatke o fiskalizaciji.

U sektoru trgovine (na veliko i malo) u prva četiri mjeseca fiskalizirani promet dosegnuo je 43,67 milijardi kuna, gotovo 20% više nego lani, s tim da je broj izdanih računa porastao samo pet posto.

Promatra li se samo trgovina na malo, i to bez vozila, u ta četiri mjeseca fiskalizirani promet do kraja travnja je 10,7% veći nego lani (33,5 prema nepunih 28 milijardi), i to kao rezultat 4,4% više izdanih računa.

Usporede li se pak fiskalizirani računi u super- i hipermarketima (tzv. nespecijalizirane prodavaonice pretežito hranom, pićem i duhanom) izdano je 4% više računa, a njihova vrijednost povećana je za 8% s 15 na 16,2 milijarde kuna.

U turističko-ugostiteljskom sektoru postotni rast je znatno veći, što jasno odražava daleko bolju epidemiološku situaciju nego početkom 2021.

U djelatnosti pružanja usluga smještaja te pripreme i usluživanja hrane do kraja travnja izdano je 2,3 puta više računa, dok im je vrijednost premašila 5,2 milijarde kuna ili čak 2,6 puta više od lanjske dvije milijarde.

Pritom je u djelatnosti smještaja vrijednost računa dosegnula gotovo 1,2 milijarde kuna nasuprot manje od pola milijarde u prva četiri mjeseca 2021. (porast veći od 170%), i to na nešto manjem postotnom povećanju broja izdanih računa (5,2 prema 2,3 milijuna).

Istodobno, ugostitelji tj. djelatnost pripreme i usluživanja hrane i pića, kroz sustav fiskalizacije do kraja travnja prijavili su više od četiri milijarde kuna nasuprot lanjskih 1,5 milijardu.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost