Pošto su banke relativno dugo odavale dojam da neokrznuto prolaze kroz krizu, podaci o pogoršanoj naplati kredita pokazuju da ih kronična nelikvidnost sve teže pogađa. Iako je stopa ukupnih loših zajmova ostala na razini oko 5,1 posto, značajno pogoršanje primjetno je u segmentu malih i srednjih poduzeća te stanovništva, a trend izazva zabrinutost i u Hrvatskoj narodnoj banci o čemu je raspravljano i na posljednjoj sjednici Savjeta.

Nakon izuzetnog dobrog prosinca, prvi manji problemi s naplatom pojavili su se u prvom tromjesečju, no u uvjetima rekornog pada BDP-a – beznačajni. Situacija se, međutim, osjetno pogoršala u travnju i svibnju, a najviše poteškoća s otplatom imaju mala i srednja poduzeća, što direktno udara na banke naslonjene isključivo na taj segment. U tri kategorije kašnjenja koje središnja banka prati (do 30 dana, od 30 do 90 dana te više od tri mjeseca) najveću zabrinutost izaziva segment više od 90 dana. “Iako su ukupni nenaplativi krediti u svibnju pali u odnosu na travanj, kategorija više od 90 dana je porasla sa 14,5 na 16,5 milijardi kuna u bruto iznosu”, kaže viceguverner HNB-a Davor Holjevac, što je 13,8 posto više. Treba napomenuti da važeća metodologija pod bruto iznosom smatra obračun čitavog preostalog iznosa kredita, što znači da ako je klijent zakasnio sa 4 rate (u kategoriji 90 dana), banka kao loš kredit klasificira i cjelokupnu glavnicu. Kašnjenje u servisiranju duga dulje od tri mjeseca svrstava takve zajmove kao potencijalno nenaplative jer podrazumijeva da tvrtka nije iz redovnog poslovanja uspjela podmiriti dug, ali ni s bankom dogovoriti reprogram. Građani pak, pokazuju podaci HNB-a, najviše problema imaju s otplatom gotovinskih i kredita podignutih preko kreditnih kartica, no kategorija stambenih kredita zasad nije upitna. Iako je porast kašnjenja više od 90 dana sam za sebe zabrinjavajuć, bankama su indikativni podaci za kategoriju do tri mjeseca. U svibnju se ukupna masa loših kredita u toj kategoriji gotovo udvostručila sa 9,75 na 18,9 milijardi kuna. Je li to samo trenutno svibanjsko pogoršanje ili pokazatelj s kojim će se iznosom mogućih problema banke uskoro suočiti, u HNB-u nisu optimistični. Pogoršana naplata banke dovodi u situciju da se okreću reprogramima, traže dodatne instrumente osiguranja ili povećavaju svoje rezervacije za potencijalne gubitke. S obzirom na to da zasad nema nikakvih pozitivnih naznaka da bi se gospodarska situacija do kraja godine mogla preokrenuti, u sljedećih pola godine bankarima se čine neizbježnima više rezervacije i manji obujam kreditiranja, a time i manja profitabilnost. Nesumnjivo je da će polako početi pritisci na zadržanu dobit koju su banke godinama akumulirale, ali i kapitalnu adekvatnost koju će početi nagrizati veće rezervacije. “U sljedećih šest mjeseci ne očekujemo povećavanje pritiska na adekvatnost kapitala zbog povećanih rezervacija. Tome je u ovom trenutku brana tekuća dobit, ali potom i zadržana dobit iz ranijih razdoblja, a tek potom je moguć utjecaj na kapital”, kaže Holjevac, pod čijom je ingerencijom supervizija bankarskog sustava, napominjući da je stopa adekvatnosti kapitala i dalje na relativno visokih 15 posto.

Očekivanja

Povećane rezervacije banaka
“Očekujemo pogoršanje pokazatelja u podacima za lipanj. Tu potencijalno leži opasnost da trend eskalira”, upozorava Davor Holjevac, viceguverner središnje banke, pod čijom je ingerencijom supervizija bankarskog sustava. I u toj kategoriji prednjače mali i srednji poduzetnici koje, očito je, guši nelikvidnost onih većih, ali i građani koji imaju problema s realnom prilagodbom svoje potrošnje što se posebice odnosi na robu široke potrošnje. Segment koji se odnosi na kašnjenje do 30 dana, a radi se o relativnoj visokih nešto manje od 49 milijardi kuna, Hrvatsku narodnu banku ne brine jer ta kategorija uvijek bilježi oscilacije prilikom redovnih otplata kredita.