Udruga Franak u četvrtak je pozvala predsjednika države u odlasku Ivu Josipovića i novoizabranu predsjednicu Kolindu Grabar Kitarović da sazovu hitnu sjednicu Vlade zbog ugrožene nacionalne sigurnosti jer oko sto tisuća dužnika s kreditima vezanim uz švicarski franak neće biti u mogućnosti servisirati kredite.

"S obzirom da su u predizbornoj kampanji predsjednik u odlasku i novoizabrana predsjednica pisanim putem obećali da će zagovarati prava dužnika koji su životno ugroženi toksičnim kreditima u CHF, ovim putem ih molimo i pozivamo da: Sazovu hitnu sjednicu Vlade zbog ugrožene nacionalne sigurnosti jer oko 100.000 dužnika neće biti u mogućnosti servisirati kredite te će oko 250.000 ljudi pasti ispod egzistencijalnog minimuma", navodi se u javnom pozivu Udruge Franak.

Iz te Udruge napominju da su "dužnici dovedeni u situaciju u kojoj ovise o manipulacijama i zlouporabama mehanizma valutne klauzule i da je potrebno donijeti hitnu zakonsku regulativu za konverziju po početnom tečaju".

Udruga Franak, u suradnji s ekonomskim i pravnim stručnjacima, intenzivno radi na zakonskom rješenju koje će predstaviti na skorom sastanku ministru financija te hrvatskoj Vladi, zaključuje se u priopćenju Udruge.

Švicarska središnja banka neočekivano je u četvrtak ukinula mjeru ograničenja tečaja franka prema euru od minimalnih 1,20 franaka za euro, zbog čega je tečaj franka snažno porastao prema euru.

"Svaka takva odluka Švicarske središnje banke donosi promjenu što se tiče dužnika s kreditima u francima, na koje to u ovome trenutku dosta negativno utječe. Nama je to katastrofalno. Ne možemo još projicirati što će biti u budućnosti. Kontaktirali smo odmah ministra Lalovca i zatražili hitni sastanak kako bismo potražili neka rješenja za građane", kazao je u prvom komentaru Denis Smajo, koordinator Udruge Franak, koja je zatražila i sastanak s novoizabranom predsjednicom RH Kolindom Grabar Kitarović.

Iz Hrvatske narodne banke (HNB) su objavili kako, nakon oduke Švicarske narodne banke da odustane od obrane tečaja svoje nacionalne valute u odnosu na euro, postoje negativni rizici za hrvatske dužnike s kreditima vezanima uz švicarski franak i za naš bankovni sustav, ali i da puna kvantifikacija tih rizika u ovome trenutku, svega nekoliko sati nakon što je ta odluka donesena, nije moguća.

Iz HNB-a su napomenuli kako u sagledavanju novonastale situacije središnja banak surađuje s Ministarstvom financija.

štedi vrijeme i novac

Rješenje koje mijenja pravila inventure – više nema kaosa ni stresa!

INSPIRACIJA IZ PRIRODE

Šibenik pokazuje da je formula za dobre ideje jednostavnija nego što mislimo

Tečaj franka uzletio je u prvim trenucima po objavi odluke SNB-a za 30 posto prema euru, na 0,8052 franka za euro. Ipak, poslije se stabilizirao te se oko 16,00 sati kretao oko 1,026 franaka za euro, što je otprilike 15 posto više nego jučer.

U sličnom je postotku švicarski franak ojačao i na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a, za 15,71 posto u odnosu na tečajnicu od srijede, što je srednji tečaj franka podiglo na do sada rekordnu razinu od gotovo 7,4 kune.

Srednji tečaj franka na tečajnici od četvrtka, koja se primjenjuje od petka, skočio je za oko jednu kunu u odnosu na prethodnu tečajnu listu HNB-a, odnosno iznosi 7,398431 kunu, što je je oko kunu više nego na jučerašnjoj tečajnici kada je iznosio oko 6,393 kune.

Takav rast tečaja posebice je zabrinjavajući za građane koji imaju kredite vezane uz franak pa su neke hrvatske banke bilo neslužbenim kanalima, a pojedine i objavom na svojim internet stranicama, pozvale klijente da svoje mjesečne kreditne obveze plate danas, po još uvijek važećem tečaju od prethodnog dana, a dio je banaka obustavio kupoprodaje franka kako bi spriječile eventualne špekulacije.

Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB) ukupni iznos kredita vezanih uz švicarski franak krajem rujna prošle godine bio je 23,7 milijardi kuna, a više od 92 posto se odnosi na kredite stanovništvu, prvenstveno stambene.

Građani su tako imali 21,8 milijardi kuna kredita s valutnom klauzulom vezanom za švicarac, a od toga se čak 20,5 milijardi kuna odnosi na stambene kredite. U ukupnim stambenim kreditima stanovništvu, od 56,3 milijarde kuna, udio kredita vezanih uz franak iznosi 36,5 posto.