Udruga Franak utvrdila je da Societe Generale – Splitska banka d.d. izračunava promjenjive anuitete drugačije nego ostale banke u Republici Hrvatskoj, zbog čega je ukupni iznos naplaćenih kamata na godišnjoj razini kod usporedbe potpuno jednakih kredita, s jednakim nominalnim kamatama i razdobljima otplate kredita, za 1,38% veći nego u svim ostalim bankama (u slučaju prijestupne godine taj iznos je veći za 1,67%), stoji u najnovijem priopćenju Udruge Franak.
Zatraženo je očitovanje Societe Generale – Splitske banke, koje niti nakon naše požurnice nije stiglo. Nakon toga upućen je zahtjev Hrvatskoj narodnoj banci (HNB) da utvrdi zakonitost takvoga postupanja Splitske banke koje je u suprotnosti s „Odlukom o efektivnoj kamatnoj stopi kreditnih institucija i kreditnih unija te ugovaranju usluga s potrošačima“. Ta odluka ima snagu podzakonskog akta, pa se prema tome mora u potpunosti primjenjivati u bankarskom poslovanju.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Nisam ja iz Udruge nego sam kritičar nemoralnog i neetičkog postupanja banaka. Također, na fakultetu (u doba tzv. socijalizma) su nas učili da je najpoštenija i najpravednija komforna metoda obračuna kamatne stope. Nije mi jasno zašto smo onda učili složeni kamatni račun kad je ovaj jednostavni (ili proporcionalni) zbilja jednostavan[emo_zloban] Zna se razlog [emo_dolar] lihvari su nezasitni i pokvareni do srži. Pokušaj to osporiti kao (su)vlasnik banke?
O ali itekako se radi. Riječ je o ekonomskim modelima za izračun rata prema nominalnoj kamatnoj stopi. Koliko se da isčitati Udruga se obrušila na nominalnu kamatnu stopu i model obračuna koji je ostavljen banci na izbor upravo po navedenoj direktivi. Rekao sam već da se francuski model koriste pojedine banke u ostalim EU zemljama i to nije teško provjeriti. Ono što je propisano i definirano je Efektivna kamatna stopa. Ona ima jedinstvenu metodu izračuna i tu banka ne smije pogriješiti odnosno prikazati ju netočno. No vjerujem da će nakon javne prozivke netko iz HNB-a ukazati na to, a moguće i koji novinar sa financijskih portala. Može se govoriti o eventualnoj nepravednosti ili nemoralu takve metode. Ali treba je sagledavati i u kontekstu štednje tj. obračuna kamate na štednju. Ukazivanje na ovu metodu nije novost u ekonomiji, više neka vrsta otkrivanja tople vode. O tome se debatiralo mnogo puta na mnogim platformama i sa mnogo oštrijom argumentacijom. Probajte istražiti pojmove “365/360 interest”. Shvatite ovo samo kao dobronamjernu kritiku, naravno ako pričam sa nekim iz Udruge Franak.
Ovdje se ne radi o znanju iz povijesti o primjeni različitih metoda ukamaćivanja nego nedorečenosti mnogih važnih praktičnih pitanja koja su nastala kao rezultat preuzimanja nekih članaka iz Direktive 2008/48/EZ. Spomenuta Direktiva predstavlja značajan napredak u zaštiti potrošača te u znatnoj mjeri ograničava samovolju kreditnih institucija a zemlje članice EU su imale rok za prilagodbu i usklađivanje do 01.01.2011. god. S druge pak strane naše važeće zakonodavstvo ostavlja mnoga važna pitanja otvorenima, te njihovo rješavanje prepušta praksi. Banke su naravno pronašle odgovore koji idu više njima u prilog a manje potrošačima. Također ni pitanje odnosa ZOO kao lex generalis i ZPK kao lex specialis plaćenici iz HNB ne umiju riješiti.
Misliš koja direktiva ili zakonske odredbe zabranjuju upotrebu francuske metode? To je pravo pitanje. Da ne budem krivo shvaćen, podržavam djelovanje Udruge Franak. Ali nepoznavanje francuske metode koja je opisana kroz većinu knjiga o bankarstvu ili vezanih financijskih područja je neznanje.
Uključite se u raspravu