Udruga Franak uputila je u ponedjeljak Hrvatskoj narodnoj banci (HNB) otvoreno pismo u kojem traže informacije o aktivi i pasivi od 2003. godine do danas svih banaka registriranih u Hrvatskoj vezano za njihova zaduženja u švicarskim francima i euru, dok je istodobno u Ministarstvu financija započeo tehnički sastanak vezan uz pitanje kredita vezanih uz CHF predstavnika Ministarstva, HNB-a i poslovnih banaka.

U otvorenom pismu HNB-u, u Udruzi Franak navode da žele "točno znati terminski i količinski kupovanje navedenih valuta od strane banaka te izvore njihove kupovine", odnosno "da se u javnost plasiraju svi podaci o pokrivenosti i izvorima kreditnih plasmana prema građanima ove države".

Dodaju kako razumiju "da tražena informacija možda zahtjeva određeni napor prikupljanja, ali s obzirom na akutnost i urgentnost stanja lijepo molimo ekstremnu žurnost".

"Također Vas molimo da nas direktno kontaktirate o možebitnim preprekama davanja ovakve informacije te da nas precizno uputite u postupke dobivanja istih. Istom vas molimo da nam prilikom našeg susreta objasnite je li korištenje CHF-a bez podloge u stvarnom zaduživanju ilegalno", stoji u otvorenom pismu Udruge Franak središnjoj banci, uz napomenu da stoje na raspolaganju za termin sastanka.

Osim guverneru HNB-a Borisu Vujčiću, pismo je upućeno i predsjedniku Vlade Zoranu Milanoviću, ministru financija Borisu Lalovcu te predsjedniku Saborskog odbora za financije i državni proračun Srđanu Gjurkoviću.

U međuvremenu, u Ministarstvu financija započeo je tehnički sastanak vezan uz pitanje kredita vezanih uz CHF predstavnika Ministarstva, HNB-a i poslovnih banaka.

Podsjetimo, u javnosti se može čuti da su banke odobravale kredite u švicarskim francima građanima bez da su same posuđivale sredstva u toj valuti. Upravo je valutna pokrivenost obveza i potraživanja ključni jedan od ključnih argumenta zašto je danas nemoguća konverzija kredita građanima po početnom tečaju. Zato Udruga Franak očekuje na sastanku s guvernerom Vujčićem odgovor na pitanje da li je korištenje švicarskog franka "bez podloge u stvarnom zaduživanju ilegalno".

Požurnica sucima Vrhovnog suda

Amadria Park Šibenik

Danci otkrili formulu za odlične poslovne ideje

Bez stresa

Predstavljamo najbolje digitalno rješenje za inventuru bez stresa

Istodobno, Udruga Franak uputila je i pismo sucima Vrhovnoga suda, u ime, kako navode, "cca 25.000 članova, 100.000 dužnika i oko 350.000 građana Republike Hrvatske koje, kako mi vjerujemo, ne svojom krivicom godinama žive u ekstremnom stresu", a u kojem suce Vrhovnog suda mole "na ekstremnu žurnost u rješavanju predmeta P1401/2012".

Riječ je o predmetu kolektivne tužbe društva Potrošač protiv osam poslovnih banaka, odnosno o žalbi Udruge na dio drugostupanjske presude Visokog trgovačkog suda, a kojom nije potvrđen dio prvostupanjske presude vezan uz 'nepoštenost' valutne kaluzule.

"Iako nismo sigurni da li Vam se smijemo obraćati obzirom da smo na neki način zainteresirana strana, to činimo iz namjere očaja a ne proračunatosti i lobiranja. Vjerujemo da imate sve potrebne informacije za donijeti odluku te se pouzdamo u vašu stručnost i nepristranost, te vas ovom prilikom molimo na ekstremnu žurnost u rješavanju predmeta P1401/2012. Uzimamo si ovo pravo moljenja stoga što je situacija izrazito akutna i volatilna! Gore navedene tisuće ljudi su gurnute preko ruba što potvrđuju i tužne statistike nadprosječnog obolijevanja naših supatnika", stoji u pismu Udruge Franak uz dodatnu molbu sucima Vrhovnog suda da u okvirima njihovih mogućnosti "požure razrješavanje ove situacije!"

Rješenje kroz kamatne stope neprihvatljivo

Koordinator Udruge Franak Denis Smajo ranije je izjavio kako zadiranje u kamatnu stopu, što je ministar financija Boris Lalovac najavio kao najizgledniju kratkoročnu mjeru za suzbijanje šoka od snažnog rasta tečaja švicarskog franka, za Udrugu Franak nije prihvatljivo rješenje te da oni i dalje inzistiraju na tome da privremena mjera bude vezana uz tečaj franka.

Ministar Lalovac jutros je, naime, na Hrvatskom radiju ustvrdio kako je zadiranje u kamatnu stopu zasad najizglednija kratkoročna mjera za suzbijanje šoka od divljanja švicarskog franka, ustvrdivši da je najveća odgovornost na bankama, koje moraju pronaći rješenje za novonastalu krizu.

U izjavi za Hinu Smajo je istaknuo kako njima takvo rješenje nikako ne odgovara te da se i dalje zalažu za moratorij na tečaj franka i da je to već i javio ministru financija.

Naglasio je i kako u Udruzi Franak kao najbolje rješenje vide konverziju kredita vezanih uz CHF u kunske kredite. "Mi tražimo da se izvrši konverzija u kunske kredite, a i ekonomski su stručnjaci potvrdili da to ne bi bio nikakav problem", izjavio je Smajo.

Po podacima Hrvatske narodne banke (HNB), ukupni iznos kredita vezanih uz švicarski franak krajem rujna prošle godine bio je 23,7 milijardi kuna, a više od 92 posto se odnosi na kredite stanovništvu, prvenstveno stambene.

Po procjenama Udruge Franak, u Hrvatskoj ima oko 60.000 kredita u 'švicarcima', pa bi, smatraju, jačanje franka moglo utjecati na živote otprilike 200 do 300 tisuća građana Hrvatske.

Tečaj švicarskog franka i dalje raste

Na tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB) utvrđenoj u ponedjeljak, u odnosu na tečajnicu od petka, kuna je oslabila prema švicarskom franku za daljnjih 1,62 posto, na 7,660765 kuna za franak, a u odnosu na sredinu prošlog tjedna tečaj franka uzletio je za gotovo 20 posto.

Uzlet franka počeo je nakon što je švicarska narodna banka u četvrtak odustala od obrane minimalnog tečaja od 1,20 franaka za euro, tada je i na tečajnici HNB-a tečaj franka skočio prema kuni za 15,7 posto, na 7,3984 kune. Potom je na tečajnoj listi utvrđenoj u petak kuna oslabila prema euru za još 1,89 posto, a na danas utvrđenoj tečajnici središnje banke, koja se primjenjuje od sutra, za daljnjih 1,62 posto.

Tako je najnoviji tečaj franka za 1,27 kuna veći nego sredinom prošlog tjedna. A što to znači za oko 60.000 hrvatskih građana koji imaju stambene kredite vezane uz franak, govori podatak da je primjerice iznos rata od 600 franaka sada veći za 760 kuna – sa srednjim tečajem od 6,39 kuna iznosio je 3.836 kuna, a sa najnovijih 7,66 kuna iznosi 4.596 kuna.