Udruga Franak zadovoljna je raspravom koja je provedena u Hrvatskome saboru na prvome čitanju Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju, priopćeno je iz te udruge. "Pozdravljamo sve napore ministra Linića da ustraje u obvezivanja banaka da u svim kreditima u kojima nisu ugovoreni parametri za određivanje veličine kamatne stope, ti parametri moraju biti određeni", kaže se u njihovu priopćenju koje u nastavku prenosimo u cijelosti i bez izmjena:

Priznanje HUB-a za krivicu banaka stiglo je ipak prekasno i s minimalnom ponudom koju sada HUB pokušava ugurati u Prijedlog zakona nakon što je prepoznao konačnu odlučnost Vlade za rješavanje toga gorućeg problema. 

Priznanje HUB-a da „fiksne marže nisu postojale u trenutku sklapanja ugovora o kreditima“ još je jedan dokaz da su banke manipulirale svim parametrima u izračunu kamatne stope. Nije i ne smije biti dozvoljeno da bankarska marža bude nepoznat podatak. Iz Prijedloga izmjena Zakona o potrošačkom kreditiranju itekako je jasno da se pojam fiksne marže odnosi na ugovorene marže u trenutku sklapanja ugovora. Cilj ZPK-a jest fiksirati fiksnu maržu na razinu kakva je bila u trenutku sklapanja ugovora o kreditu odnosno kakva je trebala biti da je ugovorena.

Također, prijedlog HUB-a o smanjenju kamata za 20 posto nije niti pravedan niti utemeljen, jer bi takvim smanjenjem svim građanima kamate bile jednake, a nisu svi građani u jednakim ugovornim uvjetima. 

Donosimo odgovor zašto prijedlog HUB-a nije dobar? 

Netko tko je podigao kredit 2004. ili 2005. zadužen je za 7% manje franaka nego netko tko je kredit podigao kasnije. Uslijed toga taj netko cijelo vrijeme otplate ima manje rate za cca. 10%, a ako se gleda razdoblje od 5 godina otplate jednog i drugog kredita, onda je i preostala glavnica nakon istog vremenskog trajanja otplate manja za cca. 7-10% onome tko je podigao kredit 2004. i 2005. (jer je zadužen za manje franaka, uslijed toga što je franak tih godina bio jači). Ako bi se pristalo na HUB-ov prijedlog imali bismo diskriminaciju jednih CHF dužnika prema drugima. S druge strane, ne postoji diskriminacija euro kredita u pravome smislu te riječi, budući da će i dalje netko tko je podigao euro kredit za istu količinu kuna kao i netko drugi CHF kredit, imati manje rate i manju preostalu glavnicu nego netko sa CHF kreditom nakon promjena na temelju ZPK-a. 

Ukoliko ministar Linić ustraje na provođenju predloženih mjera ovog zakona i ostane dosljedan u provođenju svojih namjera, izmjene ovog zakona biti će jedna od najvećih stvari koju je ijedna vlast dosad učinila za građane Republike Hrvatske. Treba napomenuti da to nije nikakva humanitarna gesta, nego je to prisiljavanje banaka da konačno počnu primjenjivati odredbe Zakona o obveznim odnosima na koje su se oglušili kod sklapanja ugovora o kreditu u većini kredita koji su ugovoreni prije 1.1.2010. 

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju