EN DE

Udari vjetra izmjereni u Zagrebu događaju se jednom u sto godina

Autor: Poslovni.hr/Hina
28. ožujak 2026. u 07:44
Podijeli članak —
Nevrijeme u Zagrebu. Photo: Patrik Macek/PIXSELL

Prema raspoloživim podacima, na postaji Zagreb-Sokolovac izmjeren je orkanski udar od 120,6 kilometara na sat dok su na lokacijama Zagreb-Maksimir (96,1 km/h) i Zagreb-Lisičine (101,9 km/h) zabilježeni orkanski, odnosno jaki orkanski udari vjetra.

Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ) izvijestio je da se udari vjetra iznad 115 kilometara na sat, poput ovog zabilježenog u petak, 27. ožujka u Zagrebu očekuju u razdoblju duljem od 100 godina.

Srednja brzina vjetra izmjerena u petak ujutro tijekom nevremena u Zagrebu iznosila je 55 kilometara na sat dok je na postaji Zagreb-Sokolovac izmjeren orkanski vjetar od čak 120,6 kilometara na sat, što je vrijednost koja se očekuje u razdoblju duljem od 100 godina, izvijestio je u petak navečer DHMZ.

Prema raspoloživim podacima, na postaji Zagreb-Sokolovac izmjeren je orkanski udar od 120,6 kilometara na sat dok su na lokacijama Zagreb-Maksimir (96,1 km/h) i Zagreb-Lisičine (101,9 km/h) zabilježeni orkanski, odnosno jaki orkanski udari vjetra.

Najveća dosad zabilježena vrijednost maksimalnog udara vjetra za lokaciju Zagreb-Maksimir izmjerena je u srpnju 2008. godine i iznosila je 94 kilometara na sat, što prema Beaufortovoj ljestvici odgovara orkanskom vjetru.

Analizom 14-godišnjeg niza podataka izmjerenih od 2010. do 2024. na lokaciji automatske postaje Zagreb -Maksimir pokazalo se da se na toj lokaciji može očekivati premašivanje udara vjetra od 90 kilometara na sat u prosjeku jednom u 10 godina, poput maksimalnog udara zabilježenog 19. srpnja 2023.

Udar od oko 100 kilometara na sat može se očekivati jednom u 25-godišnjem razdoblju, dok se vrijednosti iznad 115 očekuju u razdoblju duljem od 100 godina, poput ovog zabilježenog 27. ožujka 2026. godine, priopćio je Državni hidrometeorološki zavod.

Napominju da su na lokaciji Zagreb-Maksimir u petak, 27. ožujka uočene razlike u izmjerenim vrijednostima između pojedinih senzora, iako su neki međusobno udaljeni svega nekoliko desetaka metara, što dodatno potvrđuje izrazitu lokalnu varijabilnost udara vjetra.

S obzirom na to da su područja najjačih udara vjetra, vrlo malih horizontalnih razmjera, očekivana je izražena prostorna i vremenska varijabilnost tih vrijednosti, znatno veća nego kod srednjih mjesečnih brzina ili maksimalnih srednjih brzina vjetra.

DHMZ naglašava da se trenutačno radi o podacima koji nisu prošli sve stupnjeve kontrole, pa će se konačna ocjena moći dati tek nakon provedbe svih analiza i validacije podataka u skladu sa standardima Svjetske meteorološke organizacije (WMO).

U novijem razdoblju (2010. – 2024.) zabilježene su dvije situacije orkanskih udara vjetra, obje uzrokovane premještanjem mezoskalnog konvektivnog sustava ljeti: 30. srpnja 2014. (88,2 km/h) te tijekom oluje 19. srpnja 2023. (91,8 km/h), pri čemu je potonja, nažalost, imala i ljudske žrtve.

Najjači udar vjetra na postaji Zagreb-Grič iznosi 109 km/h te je izmjeren 28. lipnja 2017. Na toj lokaciji, gdje je u tijeku obnova zgrade Povijesnog muzeja, nema automatiziranih mjerenja pa se taj maksimum ne može izravno usporediti s nedavnim događajem, kao ni s događajem iz srpnja 2023.

Autor: Poslovni.hr/Hina
28. ožujak 2026. u 07:44
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close