Uoči saborske rasprave Vladin prošlotjedni prijedlog rebalansa državnog proračuna Povjerenstvo za fiskalnu politiku na čelu sa Sandrom Krtalić, kao neovisno tijelo, ocijenilo je “primjerenim gospodarskom stanju”, ali je i upozorilo i na iznimnu važnost mudrog upravljanja javnim financijama zbog mogućeg niza globalnih negativnih rizika u nadolazećem razdoblju. Ukazano je i da je nužno realnije planiranje i efikasnije korištenje sredstava, posebice onih iz europskih izvora.

Potreba reformi

”Iako je Hrvatska u 2022. zadržala poticajni smjer fiskalne politike i rast tekućih rashoda koje financira država pod kontrolom, ističemo i nanovo ukazujemo na potrebu reformskih zahvata, primjerice u javnoj upravi, zdravstvenom, mirovinskom, obrazovnom te sustavu socijalne skrbi, koji bi bitno smanjili generiranje dodatnih gubitaka određenih sektora, zbog kojih se rade rebalansi državnog proračuna. Osim toga, kontinuirano ističemo potrebu boljeg predviđanja pojedinih stavki proračuna kao što su rashodi za zaposlene, mirovine i zdravstvo, koji se često inicijalno planiraju na nerealistično niskim razinama, da bi se naknadnim izmjenama povećavali”, poručili su Vladi baš u trenutku pregovora sa sindikatima oko povećanja plaća u javnim i državnim službama.

Fiskalnu politiku u ovoj godini u velikoj mjeri obilježio je neočekivano velik porast poreznih prihoda uslijed snažnog realnog i nominalnog rasta BDP-a i inflacije, ali i mjera Vlade kojima se nastojalo ublažiti posljedice rasta cijena energenata. Rebalansom proračuna prvenstveno su po ocjeni Povjerenstva osigurana sredstva za Vladin jesenski paket antiinflacijskih mjera i za usklađivanje mirovina, no Povjerenstvo ocjenjuje i da su nedovoljno konkretizirani fiskalni učinci definiranih mjera na državni proračun u kraćem i srednjem roku. To bi, drže, moglo prouzročiti određene “izazove” na prihodovnoj strani, kao i prebaciti teret na buduće generacije. Rebalansom se u ovogodišnjem proračunu ukupne prihode povećavaju za 758,2 milijuna kuna, na 171,8 milijardi kuna, dok rashodi ostaju na 184,7 milijardi kuna, te će proračunski manjak iznositi 12,9 milijardi kuna ili 2,7 posto BDP-a.

Povjerenstvo je proanaliziralo i nacrt proračunskog plana za 2023., prvi takav dokument kojeg Hrvatska izrađuje, budući da 1. siječnja iduće godine ulazi u eurozonu, a kojeg je uoči izrade proračuna za 2023. Vlada uputila na analiziranje i Europskoj komisiji.

Konzervativno planiranje

Po ocjeni Povjerenstva, iduću godinu obilježit će izrazita ekonomska neizvjesnost i geopolitički rizici, što opravdava nastavak prakse konzervativnog planiranja proračuna. Pogoršani su izgledi za gospodarski rast i ukazuju na stagniranje, pa Povjerenstvo važnim vidi brzu prilagodljivost fiskalne politike. Savjet je da mjere budu privremene, selektivne i ciljane isključivo prema pomoći najugroženijim skupinama stanovništva i najugroženijim dijelovima gospodarstva. Usporavanje gospodarstva pratit će i rast cikličkih prihoda općeg proračuna, koji će također biti usporen, dok će trend na rashodovnoj strani ovisiti o većoj investicijskoj potrošnji povezanoj uz EU-ove fondove.

Oni će, drže u Povjerenstvu, predstavljati glavnu polugu protucikličkog djelovanja, te stoga upozoravaju na važnost što bolje pripreme što većeg broja kvalitetnih projekata.

Ocjenjujući, pak, Vladine procjene rasta BDP-a za iduću godinu, Povjerenstvo za fiskalnu politiku potvrdilo je da su projekcije Ministarstva financija unutar prihvatljivog raspona i u skladu su s projekcijama drugih institucija, iako nešto opreznije. U 2022. Vlada očekuje realni gospodarski rast od 5,7 posto, a u idućoj godini od 0,7 posto. Za razliku od ove godine u kojoj je glavni doprinos rastu dolazio od osobne i potrošnje i izvoza, u idućoj godini on biti neznačajan ili će čak imati i negativan utjecaj, a ključnu polugu rastu dati će državna potrošnja i projekti poduprti europskim fondovima.

Fiskalna stabilnost

Kako banke oblikuju ekonomski rast Hrvatske?

Zahtjevan projekt

Sara iz Dalekovoda ruši predrasude i pomiče granice