Moderna željeznica budućnost je Hrvatske, i to u relativno bliskoj budućnosti. U sljedećih deset godina u planu je da imamo željezničku mrežu koja će biti ponos nacije, kao što su danas autoceste. Naša zemlja prolazi najveći infrastrukturalni iskorak u svojoj novijoj povijesti, ulaganja su nikad veća, riječ je o milijardama eura, a plan je da vlakovi voze brzinama i do 160 kilometara na sat.

Večernji list organizirao je konferenciju “Povezana Hrvatska: modernizacija željeznica” u zagrebačkom hotelu Pullman, u kojoj su nadležni, željeznički oci i vodeći stručnjaci sektora prometa, infrastrukture, javne uprave uprave, predstavili i analizirali postojeće stanje, ključne izazove i načine modernizacije ove nove, željezničke renesanse.

Alat za regionalni razvoj

“Generacije koje će doći iza nas dijelit će povijest Hrvatske, kada je u pitanju gospodarski razvoj, na vrijeme do autoceste, nakon autoceste i – nakon željeznica. Zemlju smo povezali autocestama, a sada je vrijeme da se vratimo željeznicama. Gotovo pola stoljeća nije bilo važnijih projekata u željezničkom prometu, a ovo će biti novi iskorak. Važno je, kako kažu naši stari, da “priča drži vodu”, da neće biti potrebno ponovo nešto krpati za pet ili deset godina, da ne bude “popravnih”, već da se posao napravi na najbolji mogući način. Uostalom, željeznica je hrvatska budućnost”, kazao je Dražen Klarić, glavni urednik Večernjeg lista.

Žarko Tušek, državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, nastavio je istim smjerom. “Izgradnja Pelješkog mosta bila je točka na ‘i’ u razvoju ključnih ciklusa cestovne infrastrukture, razvija se i zračni prijevoz, a vrijeme je, sasvim logično, da se vratimo na temu bazične infrastrukture – željeznice. Željeznica ima briljantnu perspektivu, a mi smo privilegirana generacija koja ima priliku napraviti povijesne stvari za Hrvatsku. Radimo stvari koje će promijeniti našu zemlju te našim građanima dati standard kakav zaslužuju. Ulaganja koja su u tijeku, ali i ona koja su pred nama, sigurno da su povijesna, ali i – revolucionarna”, kazao je Tušek, aludirajući na 1,5 milijardi eura koliko su trenutačne investicije u željezničku infrastrukturu, a planirane premašuju šest milijardi eura.

Jasna Divić, ravnateljica Uprave u Ministarstvu mora, prometa i infrastruktura predstavila je presjek dosadašnji ulaganja i planova za modernizaciju. “Ulaganja kakvima svjedočimo nisu se događala od vremena kada je željeznica izgrađena, riječ je o najvećem investicijskom ciklusu u povijesti. Ulaže se u obnovu, modernizaciju, infrastrukturu, održavanja, nabave novih vlakova, razvoj usluga”, kazala je.

Redom je riječ o željeznici koja ide prema luci u Rijeci, pruzi prema Zaboku, obnovama dionica Savski Marof – Zagreb – Zapadni kolodvor, dionici Zagreb – Kustošija prema Zapadnom i Glavnom kolodvoru, nadogradnji pruge Vukovar – Vinkovci… Knin – Zadar je najmlađa pruga u zemlji, a godinama nije bila u funkciji. Ona se revitalizira, a imat će prednost za stanovnike zaleđa, ali i Luku Zadra. Rekonstruira se i gradi druga trasa pruge Dugo Selo – Križevci te Križevci – Koprivnica – državna granica.

Najveće je gradilište Križevci – Koprivnica – državna granica, koja ima 42 kilometara pruge i čak 40 objekata na pruzi, a riječ je o impozantnom projektu. U planu je dionica Dugo Selo – Novska te Hrvatski Leskovac – Karlovac. U fokusu je nizinska pruga Karlovac – Rijeka, a riječ je o novoj pruzi koja skraćuje postojeću trasu za 56 kilometara, a čime bi se Luka Rijeke pozicionirala na europskoj prometnoj logističkoj sceni. Brzine putničkih vlakova bile bi do 160 kilometara na sat, odnosno 120 kilometara za terene vlakove, kažu u resornom ministarstvu.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Cilj je, dakako, da i željeznica bude ključan alat za regionalni razvoj i integraciju Europske unije, a prijevoz budućnosti moderan, brži i suvremeniji od prethodnog. Svaki kilometar pruge, svaki novi vlak i novi kolodvor itekako utječe na kvalitetu života naših građana, kažu prometni oci. Potrebno je pronaći način kako ubrzati provedbu jer 50 godina je sve isto. Ivan Kršić, predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture, upozorava na to da su lokalne pruge godinama propadale.

“Pokrenuli smo obnovu i regionalnih, ali i lokalnih pruga. Važno je ulagati u glavne pravce, koridore RH 1 i RH 2, ali i modernizirati lokalne pruge. Danas gotovo da i nema dionice pruge u zemlji na kojoj nema aktivnosti modernizacije. Optimist sam, investicije u željeznicu su krenule i siguran sam kako ćemo tijekom desetak godina imati modernu željeznicu!”, rekao je Kršić.

Damir Šoštarić, ravnatelj Uprave u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, objasnio je problematiku na terenu. “Ne možemo raskopati cijelu Hrvatsku i odjednom početi graditi sve dionice. Ako ćemo se uspoređivati s ostalim zemljama u EU, a diskutiramo sa mnogima koji su u sličnim željezničkim akcijama, svi smo tu negdje”, istaknuo je Šoštarić. Problem je – znanje. “Kroničan je manjak visokoobrazovanih stručnjaka. Naši inženjeri građevinarstva rijetko odabiru željeznicu kao sektor te većinom odlaze u cestovni sektor.

Postojeći je kadar preopterećen, mnogi odustaju pa odlaze u inozemstvo gdje su poprilično dobro prihvaćeni. Moramo poraditi na kadru, nedostaje nam strojara, elektrotehničara, prometaša, građevinara, i to mladih ljudi koji će biti zainteresirani za rad na željeznici. Mi možemo napraviti najbolju prugu, ali ako ne budemo u nju ulagali, ako ne budemo održavali sustave, ako ne budemo imali ljude koji će se brinuti o tome, nećemo mnogo napraviti i teško ćemo moći konkurirati cestovnom prometu”, rekla je Maja Ahac, izvanredna profesorica na Građevinskom fakultetu.

I udobno i pristupačno

“Izazovno je uskladiti financijske izvore za složene projekte poput obnove željeznice, ali Hrvatska to radi doista uspješno te sjajno koristi zajmove koji omogućavaju kombiniranje raznih sredstava. Usto, zemlja se uspjela uvrstiti na četiri prometna koridora transeuropske prometne mreže pa ima i pristup većem financiranju jer su dijelovi, poput Dalmacije ili Slavonije, strateški značajni za cijelu Europsku uniju. I dosad je Hrvatska pokazivala vrlo dobre rezultate, a europska sredstva nije koristila samo za obnovu, već i za transformaciju željeznica, što je i odličan primjer drugim zemljama”, rekla je Slađana Ćosić, voditeljica EIB-a u Hrvatskoj.

Vlakovi koji pristižu na nove i obnovljene pruge razvijeni su i proizvedeni u Hrvatskoj, na električni i baterijski pogon te pružaju najveći mogući komfor. Vrtoglave brzine za one na kojima smo navikli, s mjestima za bicikle, utičnicama, internetom, videonadzorom, sustavima za satelitski nadzor… te da su i energetski i ekološki održivi.

U posljednjih deset godina nabavljeno je 65 novih vlakova, od toga 37 u posljednje četiri, do kraja godine očekuje se još 70 novih vlakova, a zatim isporuka još 19 novih. Do kraja 2028. godine bit će na prugama 89 novih vlakova, što znači da će biti obnovljeno 70 posto voznog parka. Cilj je da putovanje vlakom bude i udobno i pristupačno, govori struka.