Zagrebački i petrinjski potres uzrokovali su štetu veću od 16 milijardi eura, ukupno 32 posto BDP-a 2020., a EU je kroz različite fondove Hrvatskoj pružila financijsku pomoć veću od 1,73 milijarde eura kako bi obnovila pogođenu infrastrukturu i pomogla lokalnoj zajednici te obnovila poljoprivrednu proizvodnju nakon katastrofe, moglo se čuti na predstavljanju završnih rezultata projekta “Potpora provedbi mjera zelene tranzicije u okviru hrvatskog NPOO-a u području obnove javnih zgrada oštećenih potresima”.

Započeo je 2022. nakon potresa, financirala ga je EU putem Instrumenta tehničke podrške, a provela ga Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) u suradnji s Glavnom upravom Europske komisije za potporu strukturnim reformama.

Tri ključna područja

“Projekt čiji završetak obilježavamo, doprinio je u tri ključna područja: obnovi i pripremi zgrada da se bolje nose s budućim prirodnim katastrofama, u osiguravanju energetske učinkovitosti i kvalitetnijih pristupa renovaciji javnih zgrada u kontekstu Europskog zelenog plana te u implementaciji reformi i ulaganja u postavljanju hrvatskog Plana oporavka i otpornosti”, kazala je Nathalie Berger, direktorica za potporu reformama zemljama članicama iz Europske komisije.

Na završnoj prezentaciji projekta u Zagrebu sudjelovali su i Mark Davis, regionalni direktor za srednju Europu iz EBRD-a, Ines Androić Brajčić, načelnica sektora za zelenu urbanu infrastrukturu i kružno gospodarenje prostorom i zgradama, Vesna Bukarica, voditeljica Odjela za energetsku učinkovitost s Energetskog instituta Hrvoje Požar te Ozana Palić, stručnjakinja za zelenu infrastrukturu i planiranje iz Urbanexa.

Sanja Bošnjak iz Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine kazala je da je riječ o prvoj tehničkoj pomoći koju je EK odobrila za potrebe NPOO-a.

“Uz nedavno potpisani dodatak iz REPowerEU-a osigurali smo dvije milijarde eura za dva milijuna kvadrata obnovljenih zgrada, ali i za poboljšanje energetske učinkovitosti kako bismo doprinijeli, ne samo ciljevima EU-a, već i stvorili zeleniju Hrvatsku”.

Pregled zelene obnove nakon potresa i realizacije NPOO-a dala je Irena Križ Šelendić, ravnateljica uprave za energetsku učinkovitost u zgradarstvu, projekte i programe EU iz Ministarstva.

“U srpnju 2021. usvojen je originalni NPOO, tada vrijedan 6,3 milijarde eura bespovratnih sredstava, no zbog bržeg gospodarskog oporavka nego što se očekivalo, smanjen je na 5,5 milijardi eura. U međuvremenu, ispregovarali smo nastavak NPOO-a, s tim što je narastao na 10 milijardi eura. Hrvatska dobro koristi ovaj mehanizam specifičan po tome što se isplaćuje tek kad ostvarite indikatore.

Dosad nam je isplaćeno 3,6 milijarde eura i ispunjeno je 157 pokazatelja da bi se to moglo ostvariti. Hrvatska je prva zemlja kojoj je isplaćeno više od 50% inicijalne alokacije. Prosjek EU nešto je viši od 24%, a mi smo na 23% bili u prosincu 2023.”, istaknula je.

Oko 17 timova

Izazov u provedbi projekta predstavljala je izmjena pravnog okvira kako bi se osigurala sveobuhvatna obnova, kao i manjak stručnog kadra, naglasila je Ivana Miličić, pomoćna direktorica EBRD-a.

“Mobilizirali smo gotovo 30 eksperata, od toga 17 kroz konzultantske timove, ali i specifične individualne stručnjake. Važno je da je obnova oštećenih javnih zgrada obavljena izvršena na energetski efikasan i ekološki održiv način”, rekla je Miličić.

Plod projekta je i praktični Priručnik koji sadrži preporuke za ublažavanje utjecaja urbanih toplinskih otoka namijenjen jedinicama lokalne samouprave.