Problem s potpisom ministra pomorstva, prometa i veza Siniše Hajdaša Dončića gotovo je doveo do gubitka 30-godišnje koncesije na pomorskom dobru koju je kaštelanska nautička tvrtka Marina Kaštela dobila 2013. godine.

Vlada je jučer dala odobrenje za sklapanje dodatka koncesijskom ugovoru, kako bi se zaobišlo pravne nesuglasice među državnim institucijama, zbog kojih splitski Općinski sud kaštelanskoj tvrtki nije odobrio uknjižbu prava koncesije u zemljišnoj knjizi.

Pravna zavrzlama
Sud je, naime, odbijenicu objasnio izostankom ovjere potpisa ministra, te klauzule kojim se daje pristanak na uknjižbu. Zbog tog problema još krajem 2015. Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture dostavilo je sudu očitovanje Ministarstva pravosuđa, koje je dalo potvrdu da ovjera potpisa nije potrebna, a nekoliko mjeseci kasnije, u mandatu Oreškovićeve vlade, obratilo se i splitskom DORH-u tražeći postupanje za uknjižbu koncesije.

Međutim, na sudu je i njihov prijedlog bio odbijen, a negativno rješenje potom su dobili i za prigovor, pa se žalbeni postupak još vodi na drugostupanjskom sudu.Bez upisa prava koncesije, pak, Marina Kaštela ne može dobiti uporabnu dozvolu, koju je prema ugovoru bila dužna predati do kraja studenoga prošle godine, a u slučaju da je ne dostavi, ugovor o koncesiji se raskida, aktivira se njezino jamstvo za ulaganja i Marina gubi sva stečena prava. 

U najmanju ruku neugodan slučaj, čiji bi rasplet zasigurno rezultirao tužbama protiv države, jer se koncesionar uredno držao svojih obveza, riješen je tako što je od ministra prometa Olega Butkovića kaštelanska nautičarska tvrtka dobila Tabularnu izjavu kojom joj se omogućuje upis koncesije, a produljen je i rok za predaju uporabne dozvole do 1. travnja. 

Zapošljava 80 ljudi
Marina Kaštela, pojašnjava Butković, uplaćuje godišnje 635 tisuća kuna fiksne koncesijske naknade i 2,5 posto godišnjeg prihoda, koji je u 2016. bio 35 milijuna kuna.  Tvrtka je inače u vlasništvu lokalnog poduzetnika Josipa Berketa, a zapošljava 80 stalnih i 25 sezonaca. U razvoj marine, ali i cijele destinacije koja je nekad bila industrijska zona, investirala je 300 milijuna kuna.