Na predjelu između Jasenica i Kruševa gradi se drugi vjetropark u Zadarskoj županiji s 40 vjetroturbina snage 59 megavata, a investitoti su zadarska tvrtka Zensur Zrmanja i međunarodna kompanija CE Energy Holding AG sa sjedištem u Laxenburgu u Austriji. Investicija se procjenjuje na 53 milijuna eura. Gradnja će se odvijati u pet faza, a u prvoj fazi i drugoj fazi, čiji je dovršetak planiran do kraja ove godine, postavit će se prvih 12 vjetroturbina nominalne snage 1,3 megavata. U trećoj i četvrtoj fazi postavit će se još 12 turbina, a u posljednjoj, petoj fazi, postavit će se preostale četiri turbine. Vjetroturbine je proizvela kompanija Nordex Energy, tvrtka kći Nordex AG-a sa sjedištem u Rostocku u Njemačkoj čijih se 2900 vjetroturbina ukupne snage 3140 megavata vrti u ukupno 33 zemlje diljem svijeta.

Troškovi
Vjetropark Jasenice bit će drugi vjetropark u Zadarskoj županiji nakon što je početkom 2005. godine puštena u rad prva vjetroelektrana u Hrvatskoj, na predjelu Ravne iznad grada Paga. Vjetroelektrana hrvatsko-njemačke tvrtke Adria Wind Power ima nazivnu snagu 5,95 megavata koju proizvodi sedam generatora tipa Vestas V52, pojedinačne snage 850 kilovata. Godišnje proizvoditi oko 15 milijuna kilovatsati električne energije koju isporučuje Hrvatskoj elektroprivredi, na čiju je mrežu spojena od listopada 2004. godine. Izgradnja prve hrvatske vjetroelektrane stajala je 6,5 milijuna kuna, a ugovor o distribuciji energije između HEP-a i tvrtke Adria Wind Power skopljen je 2002. godine. Adria Wind Power planira graditi vjetroelektrane i na području općine Gračac na makrolokacijama Bruvno i Otrić. Riječ o višemilijunskom projektu od kojega će financijsku korist imati lokalna zajednica koja će dobivati naknadu za korištenje terena, a na vjetroelektranama bi se trebalo zaposliti najmanje 16 djelatnika. Drugi vjetropark u Hrvatskoj, pušten u rad u studenom prošle godine, nalazi se na lokaciji Krtolin, na brdu Trtru kod Šibenika. Šibenski vjetropark s 14 vjetrogeneratora snage 11,2 megavata dvostruko je veći od paškog, a investitor ove 12,5 milijuna eura vrijedne vjetroelektrane je hrvatsko-njemačka tvrtka Enersys koja je za upravljanje šibenskim vjetroparkom osnovala tvrtku Vjetroelektrana Trtar-Krtolin d.o.o. Tvrtka je preuzela sve obveze izgradnje, održavanja i proizvodnje, kao i isporuke struje HEP-u, a s gradom Šibenikom je sklopila ugovor prema kojem će 0,5 posto prihoda od godišnje proizvodnje električne energije izdvojiti za nepovratnu potporu projektima u Šibeniku iako su zakonom oslobođeni plaćanja rente jedinici lokalne samouprave na području na kojem se nalaze. S postojeće dvije vjetroelektrane Hrvatska raspolaže s 21 vjetroturbinom ukupne snage 16,8 megavata i godišnjom proizvodnjom struje od 47.000 megavatsati. U Hrvatskoj je predviđeno stotinjak lokacija za vjetroelektrane, ukupnog potencijala 1300 megavata. U pripremi su projekti za gradnju četrdesetak vjetroelektrana ukupne snage 600 megavata što odgovara snazi NE Krško. Trenutno se 17 posto opskrbe električnom energijom osigurava iz NE Krško, 36 posto iz termoelektrana, a 47 posto iz hidroelektrana, a alternativni izvori energije su zanemarivi.

Strategija
Vladin plan je doći do 5,8 posto udjela obnovljivih izvora energije zbog čega su predviđeni poticaji u cijeni otkupa električne energije, kao i poticaji za proizvođače opreme za proizvodnju energije iz alternativnih izvora. HEP jamči otkupnu cijenu struje proizvedene u vjetroelektranama po cijeni 90 posto prosječne prodajne cijene električne energije na mreži HEP-a, a vjetroelektrane su oslobođene plaćanja tzv. energetske rente jedinici lokalne samouprave na području na kojem se nalaze. Vlada je 1999. godine prihvatila prijedlog strategije energetskog razvitka Republike Hrvatske do 2010. godine, prema kojem bi se u Hrvatskoj do 2010. godine moglo izgraditi oko 300 megavata novih objekata obnovljivih izvora energije. Očekuje se da će proizvodnja od 900 gigavatsati u 2010. godini predstavljati 4,5 posto u strukturi ukupne potrošnje električne energije. Usporedbe radi, 2002. godine taj je udio iznosio 0,6 posto. Prema riječima ministra Branka Vukelića, Hrvatska bi u iduće četiri godine trebala imati instalirano više od 300 megavata ukupne snage vjetroelektrana te 100 megavata ostalih obnovljivih izvora energije. Prema podacima koje je prije tri dana objavilo Svjetsko vjetroenergetsko udruženje, koje predstavlja više od 140 članova u 50 zemalja, ukupna snaga vjetroelektrana koje su izgrađene prošle godine iznosila je 14.900 megavata, čime se ukupna snaga svjetskih vjetroelektrana povećala na 73.904 megavata. Riječ je o godišnjem povećanju od 25 posto.

U EU prošle godine 6183 MW novih vjetroelektrana

U prošloj godini u zemljama Europske unije instalirano je ukupno 6183 MW novih vjetroelektrana, čime je 5 godina prije roka postignut Unijin cilj da se do 2010. instalira barem 40 GW vjetroelektrana. Godišnje se snaga instaliranih vjetroelektrana u EU povećava u prosjeku za 32%, a ukupno instaliranih 40.504 megavata vjetroelektrana daje godišnje u prosjeku oko 83 TWh električne energije. Vjetar podmiruje 3% potražnje za električnom energijom u Europi.