U trendu smo, većina članica Unije dizala je poreze

Autor: Poslovni.hr , 16. siječanj 2013. u 22:01
Više se oporezivala i potrošnja/Fotolia

Čak 17 članica povećalo je poreze na dohodak, a samo su Španjolska, Potrugal, Italija, Grčka, Litva i Letonija povećale porez na nekretnine.

U pokušajima da konsolidiraju javne financije koje su se pod utjecajem krize uglavnom pogoršale, većina je članica EU u protekle dvije godine posezala za promjenama u poreznom sustavu koje su rezultirale porastom ukupnog poreznog opterećenja.

Taj smjer slijedila je i Vlada Zorana Milanovića. Stope i/ili osnovice poreza na dohodak u 2011. i u prvoj polovici 2012. povećalo je 17 zemalja EU. Većina ih je povećala i poreze na potrošnju, ističe u osvrtu o poreznim reformama u EU Vjekoslav Bratić s Instituta za javne financije, pozivajući se na izvješće EK iz listopada. Dvadesetak je članica povećalo standardne ili snižene stope PDV-a ili proširilo osnovice, a sve su zemlje EU intervenirale i u trošarine povećavajući prije svega stope za okoliš, električnu energiju alkohol i duhan. Iznimka je bila Slovenija koja je smanjila trošarine za motorna goriva. Kad su posrijedi doprinosi za socijalna osiguranja, u 10-ak zemalja oni su povećani, a veoma malo smanjile su ih samo Njemačka i Irska (mirovinski doprinosi). Samo su četiri mediteranske zemlje (Španjolska, Portugal, Italija i Grčka) i dvije baltičke (Litva i Letonija) povećale oporezivanje nekretnina, koje je kod nas zasad u najavama.

"Provedene i predložene porezne promjene u Hrvatskoj manje-više prate kretanja i preporuke EU-a o potrebi snižavanja poreznog opterećenja rada nauštrb onog na imovinu i potrošnju", ističe Bratić. No, dodaje kako je otvoreno pitanje bi li takve izmjene uopće bile potrebne da početkom 2000-tih nismo imali stalnu praksu mijenjanja poreznog sustava, osobito uvođenjem brojnih olakšica, oslobođenja i izuzeća kojima je poremećena konzistentnost, učinkovitost i stabilnost poreznog sustava. Istodobno, osim dobrodošlog smanjenja doprinosa poslodavaca, u cilju konsolidacije javnih financija mnogo toga se propušta napraviti na znatno problematičnijoj rashodnoj strani proračuna.  Zato u IJF-u uporno ponavljaju da nikakve promjene na prihodnoj strani bez radikalne reforme rashoda ne mogu pridonijeti poboljšanju javnih financija.

Komentari (3)
Pogledajte sve

Kolega, dobro zboriš, nema nam pomoći, no to ne vrijedi i za naše vlastodršce koji su ovakvom poreznom politikom sebi osigurali život na visokoj nozi, počam od 11 mil Eura i više, koje su izdvojili za svoje “matanove” dvore u središtu Bruxellessa.Sve za njihovu rit, a mi ionako gremo v rit.[emo_euro]

“nikakve promjene na prihodnoj strani bez radikalne reforme rashoda ne mogu pridonijeti poboljšanju javnih financija”

Ovo je jednostavno prava istina i vlastodršcima bi bilo pametnije da razmišljaju u tom smjeru ukoliko žele zadržati svoje pozicije. Porezno opterećenje je naprosto preveliko. Zbog njega investitori u širokom luku zaobilaze Hrvatsku. Tek lovci u mutnom povremeno navrate.

Ma ne da smo u trendu , već vodimo u količini poreza .

A što su veći porezi kriza je sve dublja .

Ne samo u Hrvatskoj nego i u cjeloj EU .

Porezi su toliko veliki da se ne isplati investirati ni domaćim a ni stranim investitorima .

Zbog toga ima sve više ljudi koji ne rade , na državnim jaslama .

A da bi ih prehranili Države dižu sve veće i veće poreze .

Nema nama pomoći .

New Report

Close