U pokušajima da konsolidiraju javne financije koje su se pod utjecajem krize uglavnom pogoršale, većina je članica EU u protekle dvije godine posezala za promjenama u poreznom sustavu koje su rezultirale porastom ukupnog poreznog opterećenja.

Taj smjer slijedila je i Vlada Zorana Milanovića. Stope i/ili osnovice poreza na dohodak u 2011. i u prvoj polovici 2012. povećalo je 17 zemalja EU. Većina ih je povećala i poreze na potrošnju, ističe u osvrtu o poreznim reformama u EU Vjekoslav Bratić s Instituta za javne financije, pozivajući se na izvješće EK iz listopada. Dvadesetak je članica povećalo standardne ili snižene stope PDV-a ili proširilo osnovice, a sve su zemlje EU intervenirale i u trošarine povećavajući prije svega stope za okoliš, električnu energiju alkohol i duhan. Iznimka je bila Slovenija koja je smanjila trošarine za motorna goriva. Kad su posrijedi doprinosi za socijalna osiguranja, u 10-ak zemalja oni su povećani, a veoma malo smanjile su ih samo Njemačka i Irska (mirovinski doprinosi). Samo su četiri mediteranske zemlje (Španjolska, Portugal, Italija i Grčka) i dvije baltičke (Litva i Letonija) povećale oporezivanje nekretnina, koje je kod nas zasad u najavama.

"Provedene i predložene porezne promjene u Hrvatskoj manje-više prate kretanja i preporuke EU-a o potrebi snižavanja poreznog opterećenja rada nauštrb onog na imovinu i potrošnju", ističe Bratić. No, dodaje kako je otvoreno pitanje bi li takve izmjene uopće bile potrebne da početkom 2000-tih nismo imali stalnu praksu mijenjanja poreznog sustava, osobito uvođenjem brojnih olakšica, oslobođenja i izuzeća kojima je poremećena konzistentnost, učinkovitost i stabilnost poreznog sustava. Istodobno, osim dobrodošlog smanjenja doprinosa poslodavaca, u cilju konsolidacije javnih financija mnogo toga se propušta napraviti na znatno problematičnijoj rashodnoj strani proračuna.  Zato u IJF-u uporno ponavljaju da nikakve promjene na prihodnoj strani bez radikalne reforme rashoda ne mogu pridonijeti poboljšanju javnih financija.