Ministrica financija Martina Dalić ponovno je ‘u goste’ pozvala predstavnike vodećih banaka. Vijest koja je prostrujala nekoliko sati prije sastanka dodatno je intrigirala zbog glavne teme – problema kredita vezanih uz švicarski franak.

Osim neslužbene potvrde da se o tome razgovaralo, saznajemo tek da je skup okončan bez konkretnijih zaključaka. Obje će strane razmotriti mogućnosti kako eventualno amortizirati rastući teret otplata kredita zbog tečaja. Dizanje tog problema na razinu rasprave između Vlade odnosno Ministarstva financija i vodećih banaka dijelom je sigurno potaknuto probijanjem tečajne granice od šest kuna za jedan švicarski franak. Usto, poticajno su vjerojatno djelovala i najnovija ‘inovativna rješenja’ mađarske vlade koja je ovaj tjedan s bankama dogovorila model fiksiranja tečaja za korisnike stambenih kredita. Ako ništa drugo, u već uvelike predizbornoj atmosferi treba barem stvoriti privid osjetljivosti i brige zbog efektuiranja tečajnog rizika za kreditno pritisnute građane. Više od toga, barem kad je posrijedi mađarski obrazac, ne čini se baš ni realnim ni poželjnim. Situacija u Mađarskoj i u Hrvatskoj po mnogočemu nije usporediva pa ni receptura nije baš iskoristiva.

Osim što je udjel nenaplativih kredita kod sjevernih susjeda znatno veći, a udjel deviznih depozita znatno manji, švicarski franak je u kontekstu rasprostranjenosti valutne klauzule Mađarima otprilike ono što je u nas euro. Otvaranje pitanja ‘socijalizacije’ problema valutnog rizika nosi opasnost da se samo proizvedu nove neravnopravnosti i nepravde. Građane koji su se sredinom desetljeća pomamili za nižim kamatama na kredite vezane uz CHF već se godinama upozorava na tečajni rizik, ali i rizik kamatnih stopa s obzirom na dominaciju kredita ugovorenih uz varjabilne kamatne stope . Na te rizike s naglaskom na CHF u HNB-u su upozoravali još sredinom 2006., a dvije godine kasnije i banke su mahom prestale odobravati nove kredite u ‘švicarcima’. No, iako su potom banke nudile mogućnost konverzije u međuvremenu se malo ljudi odlučivalo na njih kladeći se na to da franak neće dodatno znatnije ojačati. Prema kraju godine analitičari međunarodnih banaka mahom predviđaju da bi CHF ipak mogao ipak oslabiti prema euru, a onda i prema kuni. No to neće biti i kraj briga za korisnike tih kredita jer se usporedo s tim računa na rast pritisaka koji bi mogli doći slijedom predviđanja rasta referentne kamatne stope za franak.