Državni zavod za statistiku (DZS) korigirao je u srijedu podatke o robnoj razmjeni Hrvatske s inozemstvom u siječnju ove godine, objavivši kako je robni izvoz u prvom ovogodišnjem mjesecu bio 3,2 posto manji nego u siječnju lani, što je manji pad u odnosu na prethodnu procjenu od 7,25 posto, ali i prvi pad od studenoga 2013. godine.

U prvom mjesecu ove godine Hrvatska je na inozemna tržišta izvezla roba u ukupnoj vrijednosti od 5,66 milijardi kuna, što je za 3,2 posto manje u odnosu na siječanj prošle godine. Istodobno je uvoz smanjen za 11,2 posto, na 8,65 milijardi kuna.

Prvi podaci DZS-a iz ožujka govorili su da je izvoz pao za 7,25 posto, na 5,42 milijarde kuna, a uvoz za 15,78 posto, na 8,2 milijarde kuna.

Iskazan u eurima, hrvatski je robni izvoz u siječnju bio 3,6 posto manji nego u istom lanjskom mjesecu i iznosio je 739,3 milijuna eura, dok je uvoz istovremeno smanjen za 11,5 posto, na 1,13 milijarde eura.

Uslijed takvih kretanja, u siječnju je došlo i do smanjenja vanjskotrgovinskog deficita te povećanja pokrivenosti uvoza izvozom. Deficit je, naime, smanjen prema siječnju prošle godine za značajnih 23 posto, na 2,98 milijardi kuna, odnosno 390 milijuna eura, dok je pokrivenost uvoza izvozom porasla s lanjskih 60 na 65,5 posto krajem siječnja ove godine.

Podaci DZS-a pokazuju da je Europska unija i dalje najvažnije tržište za hrvatske proizvode

U ostale zemlje članice Europske unije, na koje 'otpada' više od 67 posto hrvatskog robnog izvoza, u siječnju je, naime, izvezeno roba u vrijednosti 496 milijuna eura, što je za 1,3 posto manje u odnosu na izvoz iz siječnja 2014. Uvoz iz ostalih zemalja EU-a je pak porastao, i to za 5,4 posto, na 948,2 milijuna eura.

No, primjerice izvoz u zemlje CEFTA-e u prvom je mjesecu ove godine smanjen za 5,2 posto, na 123,7 milijuna kuna, uz istodobni pad uvoza za 23,8 posto, dok je izvoz u ostale europske zemlje, među kojima je i Rusija, pao za 16,3 posto, dok je uvoz iz tih zemlja smanjen za čak 88 posto.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Promatrano pojedinačno, najznačajniji vanjskotrgovinski partner Hrvatske i dalje je Italija, u koju je u siječnju izvezeno roba u vrijednosti od 99,6 milijuna eura, što je 7,6 posto manje na godišnjoj razini, dok je uvoz iz Italije porastao za 17 posto, na 173 milijuna eura.

Izvoz u Njemačku je, pak, povećan za 5,9 posto, na 96,3 milijuna eura, dok je uvoz u tu zemlju pao za 8 posto, na 177,3 milijuna eura. Na trećem je mjestu Slovenija, u koju je iz Hrvatske izvezeno roba za 94,3 milijuna eura ili 9,6 posto više nego lani, uz istovremeni pad uvoza iz te zemlje za 1,7 posto, na 125,7 milijuna eura.

Ove godine teško do značajnijih stopa rasta izvoza

"U siječnju je smanjena i izvozna i uvozna aktivnost. Zbog više lanjske baze, ove će godine teško biti ostvariti značajnije stope rasta izvoza", kaže Zrinka Živković-Matijević, direktorica Direkcije za ekonomska istraživanja Raiffeisenbank Austria.

Smatra da će ova godina biti indikativna za to koliko je domaće gospodarstvo doista konkurentno, s obzirom da će prvi puta u cijeloj godini statistička metodologija biti sasvim usklađena.

Od kada je Hrvatska ušla u EU u srpnju 2013. godine promijenila se metodologija izračuna robe razmjene s inozemstvom, pa su tek u drugoj polovici 2014. godine podaci bili usporedivi na godišnjoj razini. I tada su ukazivali na usporavanje rasta izvoza, nakon snažnog rasta od ulaska u EU.

"Ulazak u jedinstveno europsko tržište osim prilike za hrvatske gospodarstvenike predstavlja i izazov budući da se radi o izuzetno konkurentnom tržištu. Jačanje konkurentnosti hrvatske industrije, širenje na dosada netradicionalna tržišta EU, ali i povećanje kvalitete naših proizvoda samo su neki od čimbenika koji bi u konačnici pridonijeli rastu robnog izvoza", kaže Zrinka Živković-Matijević.