Nezavisni hrvatski sindikati uputili su ministru zdravstva Darku Milinoviću otvoreno pismo u kojem ga pozivaju na socijalni dijalog kad su u pitanju reforme zdravstva. “Želimo podsjetiti kako je prema čestim izjavama predsjednika i članova Vlade, ova Vlada istinski opredijeljena za socijalno partnerstvo i dijalog, pa na temelju izrečenog očekujemo uključenje socijalnih partnera u cijeli postupak najavljene reforme. Budući da je društvena solidarnost jedan od temelja suvremenog društva, a sustav zdravstva u dobrom se dijelu temelji i na solidarnosti, pripreme bilo kakve reforme, restrukturiranja sustava traže pravovremeno uključivanje svih zainteresiranih. Stoga tražimo da se već u početnoj fazi reforme uključe socijalni partneri, dakle poslodavci i sindikati, ali i udruge primatelja usluga, pacijenata, umirovljenika, kako bi se dogovorio financijski održiv i društveno prihvatljiv model”, stoji u pismu koje potpisuje Krešimir Sever. Milinović je u nekoliko navrata, naime, najavio reformu u kojoj će se smanjiti broj osoba koje su oslobođene plaćanja participacije na zdravstvene usluge sukladno njihovom imovinskom statusu koji će se vidjeti s uvođenjem takozvanog poreznog broja. Iako ministar nije još precizno pojasnio na koji način i u kojem roku se to kani provesti, prema našim informacijama HDZ participacije svakako planira povećati najkasnije do polovice mandata jer bi ih svaki kasniji takav potez koji neće biti popularan u javnosti mogao stajati sljedećih izbora. Da je to najvažnija stvar koju nova Vlada ima namjeru promijeniti u zdravstvu, pokazuju i prvi javni istupi novog ministra. Milinović ima šanse u rekordnom roku postati najnepopularniji ministar, što se zapravo i očekivalo i jedan je od razloga što je premijer Sanader najteže pronašao upravo voljnog kandidata za zdravstvo.

Štoviše, priča se da je najveća “pogreška” bivšeg ministra Nevena Ljubičića to što nije imao snage provesti reformu zdravstva, a pritom se misli upravo na povećanje udjela koji građani uplaćuju za vlastito liječenje. Iako i ekonomski analitičari već duže vrijeme ističu potrebu da se zdravstveni proračun poveća dijelom i iz džepova osiguranika, u što ulazi i stavljanje dijela zdravstva na tržište, odnosno jačanje privatnog zdravstvenog osiguranja, to nije jedina mjera koja sustavu može donijeti više novca i svakako ne bi smjela biti usamljena. Uređenje bolničkog sustava, informatizacija, akreditacija, uvođenje mehanizama farmakoekonomike u sastavljanje lista lijekova samo su neki od reformskih zahvata bez kojih će se novac opet bacati u slivnik. NHS u jučerašnjem pismu Milinoviću napominje da sustav zdravstva mora uz počivanje na solidarnosti biti i socijalno pravedan. “Nikom zbog slabijeg imovinskog stanja ne može državni sustav zdravstva uskratiti ili u smanjenom obujmu u odnosu na potrebu pružiti zdravstvenu uslugu i pomoć. Nitko ne može imati prednost pri primanju usluge ili njezinoj kvaliteti zbog toga jer je imućniji ili je, s obzirom na položaj u društvu ili poduzeću, društveno moćniji i utjecajniji”, zaključuju NHS.