Hrvatski robni izvoz u prva je četiri mjeseca ove godine porastao 2,4 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dosegnuvši 27,8 milijardi kuna, dok je uvoz porastao za 3,9 posto, na 46,8 milijardi kuna, pokazuju u četvrtak objavljeni drugi podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Riječ je o nešto većem rastu izvoza i uvoza u odnosu na prve podatke DZS-a, prema kojima je rast izvoza u tome razdoblju iznosio 1,5 posto, na 27,5 milijardi kuna, a uvoza 2,1 posto, na 45,98 milijardi kuna.

Vanjskotrgovinski deficit Hrvatske u prva četiri mjeseca iznosio je 19 milijardi kuna, što je za 1,1 milijardu kuna više nego u prvom kvartalu 2015. godine. Pokrivenost uvoza izvozom, pak, iznosila je u prva četiri ovogodišnja mjeseca 59,3 posto.

Najvažnije tržište za hrvatske proizvode bila je Europska unija, gdje je u prva četiri mjeseca izvezeno 18,75 milijardi kuna vrijedne robe ili 2,6 posto više nego u prva četiri mjeseca lani, a izvoz je porastao za 6,2 posto, na 37,7 milijardi kuna.

Izvoz u zemlje CEFTA-e u tome je razdoblju dosegnuo 4,47 milijarde kuna te je bio 4,8 posto niži nego lani, dok je uvoz istodobno porastao za 22,9 posto, na 2,67 milijardi kuna.

Po pojedinim zemljama, najznačajniji hrvatski vanjskotrgovinski partneri i nadalje su Njemačka, Italija i Slovenija.

U Njemačku je tako u prva četiri ovogodišnja mjeseca izvezeno 3,5 milijardi kuna roba ili 12,7 posto više, a uvezeno za 7,7 milijardi kuna ili 8,8 posto više. U Italiju je izvoz roba dosegnuo vrijednost od 3,8 milijardi kuna ili 6,8 posto više, a uvoz 6,podaci 3 milijarde ili 0,2 posto više nego u prva četiri mjeseca lani. Istodobno, u Sloveniju je izvezeno 3,5 milijardi kuna vrijednih roba ili 1,7 posto više, a uvezeno za 5,1 milijardu kuna ili 6,7 posto više.

Među djelatnostima sa značajnijim udjelima u ukupnom robnom izvozu, najveći postotni rast robnog izvoza u tome razdoblju ostvarila je farmaceutska industrija, za 62,7 posto, na 1,94 milijarde kuna, potom proizvodnja motornih vozila, za 33,2 posto, na 1,09 milijardi kuna, te računala i elektroničkih i optičkih proizvoda, za 25,6 posto, na 1,03 milijarde kuna. 

loše spavanje

Ako se budite umorni, možda je vrijeme da promijenite ono na čemu spavate

ubrzana digitalizacija

Jedna stvar odlučuje hoće li Europa imati sigurnu energiju i brži internet

Poraste za 20-ak posto bilježe i proizvodnja električne opreme, za 21 posto, na 2,03 milijarde kuna, proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme, za 18,6 posto, na 2,18 milijardi kuna, te prehrambena industrija, za 18,2 posto, na 2,47 milijardi kuna.  

S druge, pak, strane, znatniji pad izvoza iskazan je u proizvodnji koksa i naftnih proizvoda, za 35,3 posto, na 1,03 milijarde milijuna kuna, te kod opskrbe elektirčnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom, za 17,2 posto, na 876 milijuna kuna.

Iskazan u eurima, hrvatski je izvoz u razdoblju od siječnja do kraja travnja ove godine iznosio 3,65 milijardi eura ili 3,3 posto više nego u istom lanjskom razdoblju, a uvoz 6,15 milijarde eura ili 4,8 posto više. Tako je vanjskotrgovinski deficit u prva četiri mjeseca iznosio 2,5 milijardi eura.