Dnevno povećanje broja oboljelih od koronavirusa u Hrvatskoj otvara sve više pitanja o tome kad će biti poznate i kakve će biti epidemiološke mjere, kako bi se u očekivanim hladnijim danima dodatno smanjile mogućnosti širenja covida-19.

No, čini se da se za buduće odluke Stožera ipak čeka ona Ustavnog suda, koja bi trebala odgovoriti na pitanje jesu li izmjene Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti bile ustavne. Točnije, neki tvrde da su te izmjene omogućile Stožeru da donosi mjere koje zadiru u ustavna prava, što drže protuustavnim i traže decidirani odgovor Ustavnog suda.

Loše 'prolazno vrijeme'

Iako se propisani rok bliži, mnogi očito nisu svjesni nove obaveze

Upravo zato svaka mjera koju donosi stožer neprestano se preispituje u javnosti, a tumačenja ovise o tome koga se dotiče, odnosno tko od nje ima štetu, da bi na kraju sve završilo zaključkom “stožer je protuzakonit”.

Čini se da se tome želi stati na kraj upravo odlukom Ustavnog suda, bez obzira kakva bude, to tim više što nas očekuje, prema svemu sudeći, težak život s koronom, a koliko ćemo je uspjeti obuzdati ovisit će o epidemiološkim mjerama koje će se morati provoditi, sviđalo se to nekom ili ne. Upravo zato čeka se pravorijek koji će omogućiti da onaj tko bude odlučivao nema na leđima upitnik za svaku odluku. U suprotnom, mogao bi se dogoditi scenarij iz noćne more.

Na svadbama samo uža obitelj

Jutarnji list saznaje da, bude li Ustavni sud potvrdio legitimitet Stožera, uskoro bi uslijedile mjere kojima će se nastojati smanjiti šansa virusa. Među ostalim, predviđa se obvezno testiranje svih zdravstvenih i nezdravstvenih djelatnika koji rade u sustavu prije povratka na radno mjesto, bilo s godišnjeg ili s bolovanja. Isto se već provodi u nekim domovima za starije, a u nekoliko navrata “uhvaćeni” su zaraženi djelatnici koji su bili bez ikakvih simptoma. Ta mjera postala bi obvezna za sve.

Sigurno je da će se u svim zatvorenim prostorima morati nositi maske, uljučujući i na radnom mjestu, ako se radi u prostorima otvorenog tima (nema kancelarija). Ograničit će se i broj osoba na svadbama, vjerojatno u početku na tridesetak, ali ako se pokaže da je ta vrsta okupljanja i dalje izvor zaraze, dogodit će se ono što trenutno vrijedi u Vukovarsko-srijemskoj županiji, a to znači u “svadbenoj povorci” bit će samo mladenci i uža obitelj.

Morat će se ograničiti i okupljanja na javnim mjestima, što znači da oni koji žele organizirati neko događanje s većim brojem ljudi, to mogu samo tako da se proširi područje događanja. Primjerice, zagrebački advent morat će “okupirati” više gradskog prostora ako bude želio dobiti dozvolu.

U strahu su velike oči

Eskalacija napetosti navela je Peking da promišlja o donedavno nezamislivom scenariju

Nova školska godina također će se detaljno organizirati. Čini se da postoji suglasje gotovo svih zemalja EU da djeca do deset godina trebaju ići na nastavu u škole, a ona starija mogu je pratiti online. Odluke o organizaciji nastave za predstojeću školsku godinu ovisit će i o kapacitetima škole, odnosno tamo gdje se nastava inače odvije samo u jednoj smjeni moguće je da se uvede i druga, kako bi u isto vrijeme i u školi i u razredu bilo što manje učenika.

Odluke o nastavi u školama za mlađe dobne skupine učenika temelje se i na nekim novim, upravo objavljenim studijama, prema kojima djeca mlađa od 10 godina nemaju sposobnost prenošenja koronavirusa kao odrasli, dakle manje su opasna za ukućane. No, kod onih starijih, sposobnost prenošenja virusa identična je s onim odrasle populacije. “Rizik za infekciju i njezino prenošenje raste s dobi”, rekao je dr. Alasdair Munro, s odjela za zarazne bolesti iz Sveučilišne bolnice Southamptonu. Upravo to je razlog što većina stručnjaka drži da bi nastava za stariju djecu trebala biti online, budući da brže šire infekciju.