Posljednji statistički podaci o broju zaposlenih u Hrvatskoj pokazali su da je u pravnim osobama potkraj srpnja u radnom odnosu bilo za 2,2 posto ili oko 6600 manje ljudi nego godinu dana ranije, no u obrtima i slobodnim zanimanjima godišnje usporedbe istodobno i dalje imaju pozitivan predznak.

U proteklih godinu dana broj zaposlenih kod njih je porastao za 1,2 posto ili oko 2900 osoba, na više od 240 tisuća. Glavnina otpada na obrte, u kojima je, prema DZS-u, u srpnju radilo više od 224 tisuće osoba ili 1,7 posto više nego u istom lanjskom mjesecu.

Broj porastao za 7 posto

Prilikom nedavnog sastanka s predstavnicima Hrvatske obrtničke komore na čelu s predsjednikom HOK-a Daliborom Kratohvilom premijer Andrej Plenković istaknuo je kako je u Hrvatskoj danas aktivno više od 130 tisuća obrta, naglašavajući kako njihov broj kontinuirano raste te je od početka mandata ove Vlade povećan je za čak 72 posto.

U pogledu broja zaposlenih, lani je u obrtima zabilježeno povećanje za oko tri posto u prosjeku, a u dvije godine povećan je za više od osam posto. U kojim djelatnostima je rast bio najizraženiji? Državna statistika te podatke prati prema nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, prema kojoj se najveći blokovi zaposlenosti u obrtima odnose na ugostiteljstvo i smještaj, građevinarstvo te prerađivački sektor, u kojima su obrtnici krajem prošle godine zapošljavali ukupno više od 83 tisuće osoba.

Prosječan broj zaposlenih lani je u građevinskim obrtima bio za 15 posto veći nego dvije godine prije, u ugostiteljsko-turističkim djelatnostima za 7,2 posto, dok je u proizvodno-prerađivačkom segmentu u te dvije godine pao za oko 1,4 posto. Relativno gledano, u nekoliko skupina djelatnosti (prema NKD-u) u promatranom razdoblju se bilježe znatno veće dvoznamenkaste stope rasta. Tako je npr. u obrtima u području obrazovanja broj zaposlenih lani (u prosjeku 2677) bio za čak 50 posto veći nego 2023., u administrativnih i pomoćnim uslužnim djelatnostima porastao je za više od 20 posto (na 8255), a u kategoriji umjetnosti, zabave i rekreacije za više od 28 posto (na 1864).

Unutar godine zaposlenost je i u obrtima je pod utjecajem sezonalnosti. Ona je nemalo povezana s turističkom sezonom pa je i njezin vrhunac uglavnom u srpnju.

Kako bilo, prema podacima Obrtnog registra Ministarstva gospodarstva, u Hrvatskoj je broj obrta u srpnju ove godine u odnosu na siječanj porastao za gotovo sedam posto ili 9626, na gotovo 144 tisuća. Pritom je najveći postotni rast zabilježio Ceh prijevoza osoba i stvari (12,8%) te ceh uslužnog zanatstva s povećanjem za 7,8 posto. U Cehu frizera, kozmetičara, njege tijela i fitnesa obrta povećanje je iznosilo 7,2 posto, u Proizvodnom zanatstvu 3,8, a u cehu ugostiteljstva i turizma nešto manje od tri posto.

CHANGE MAKERS 2026.

Tko danas stvarno donosi ključne poslovne odluke? Jedan je način za saznati odgovor na to pitanje

Zdravstveni turizam

Novi iskorak za hrvatski turizam: Hrvatska kao longevity destinacija

Konkurentan oblik poslovanja

Obrtnike, inače, uskoro čeka i novi zakon o obrtu, koji je prije nekoliko mjeseci prošao prvo čitanje i trenutačno se radi na konačnom prijedlogu, a računa da se da će se njime poslovanje obrtnika olakšati i rasteretiti.

U međuvremenu su prvotne najave poreznih promjena u okviru tzv. antiinflacijskih mjera Vlade u dijelu vezanom uz oporezivanje obrtnika paušalista bile izazvale nezadovoljstvo upravo zbog povećanja nameta. No, u Hrvatskoj obrtničkoj komori (HOK) uspjeli su izlobirati određene ustupke. Tako će za više od 77 tisuća ili gotovo 85 posto ukupnog broja paušalnih obrtnika porezni uvjeti i iduće godine ostati nepromijenjeni, dok su za ostale ublažena prvotno predložena povećanja davanja državi.

Usvojeni prijedlozi i rješenja HOK-a, prema riječima njegova predsjednika, potvrđuju da obrt i dalje ostaje jednostavan, predvidiv i konkurentan oblik poslovanja te najbolji izbor za pokretanje i razvoj vlastitog posla.