U sagledavanju iskoraka u kojima vidi potencijal i za svoje poslovne aktivnosti Zagrebačka burza za iduću godinu najavljuje da se u 2020. namjerava baviti i projektom vezanim uz problematiku spore naplate potraživanja malih i srednjih kompanija.

To znatno otežava njihov rast i razvoj, a Ivana Gažić, predsjednica Uprave ZSE, mišljenja je da bi tržište faktura moglo unaprijediti naše tržište na brojne načine. Osim doprinosa većoj razini fleksibilnosti tvrtki i povećanja transparentnosti u smislu odnosa prema dobavljačima, to uključuje i kreiranje relevantne procjene kreditnog rejtinga hrvatskih kompanija, pa i smanjenja porezne evazije. 

"Usprkos činjenici da je 'kultura neplaćanja' značajno smanjena nakon promjene uprave u Agrokoru, naše kompanije i dalje trebaju prosječno 77 dana da naplate svoju robu ili uslugu, a pritom im financijski sustav nudi vrlo limitirane mogućnosti diskontiranja potraživanja", ističe Gažić.  Temu plaćanja odnosno naplate potraživanja, i to kroz anketu među 24000 tvrtki iz 24 europske zemlje, redovito godišnje prati i za to specijalizirana švedska kompanija Intrum. Ta tvrtka posluje na većini tržišta EU, a jučer je predstavila i najnovije Europsko izvješće o plaćanjima, za 2019., dio kojega je i Hrvatska.

Prema nalazima Intrumova istraživanja, za naplatu isporučene robe ili usluga među hrvatskim kompanijama (B2B) ove godine u prosjeku treba 41 dan, što je desetak dana manje nego tri godine prije i samo dan više od prosjeka na razini Europske unije.  S obzirom na ukupno ekonomsko i financijsko okruženje, kao i proces financijskog restrukturiranja Agrokora, trend poboljšanja rokova plaćanja zapravo je očekivan, ali mnogi se hrvatski poduzetnici zasigurno neće prepoznati u spomenutom prosjeku. slično nesumnjivo vrijedi i za poslovanje s kupcima iz javnog sektora. I s njim se danas  ostvaruju bolji rokovi naplate. 

Iz rezultata ankete proizlazi da državni sektor u prosjeku ove godine plaća u roku 38 dana. Usporedbe radi, još prije tri godine za to je trebalo prosječno 57 dana, a lani 44 dana. Intrumovi nalazi sugeriraju da je javni sektor u nas danas bolji platiša nego u ostatku EU, gdje u prosjeku dobavljačima plaća za 42 dana. Kao i u relacijama B2B, kompanije iz pojedinih sektora, poput veledrogerija vezanih uz sustav zdravstva odnosno bolničke ustanove, imaju drukčija iskustva, a slično je i s dobavljačima nekih nerestrukturiranih (pretežito) državnih tvrtki u poteškoćama. 

Kako bilo, u spomenutom istraživanju za većinu anketiranih hrvatskih tvrtki rokovi naplate odnosno kašnjenja njihovih kupaca trenutno nisu presudni za nova zapošljavanja. Samo 11 posto kaže da bi brža naplata sigurno za rezultat imala dodatno zapošljavanje, a 16 posto to navodi kao vjerojatnost.U odnosu na prošlu godinu danas se kompanije ipak malo češće suočavaju sa zahtjevima za duljim rokovima plaćanja, a porast takvih traženja nešto je izraženiji od strane malih i srednjih poduzeća negoli velikih. Usto, ove godine manje kompanija nego lani tvrdi da ih kupci nisu tražili dulje rokove plaćanja.

Opada kašnjenje
Financijske poteškoće dužnika anketirane kompanije navode kao najčešći razlog kašnjenja s plaćanjima, s tim da posljednje tri godine taj trend ipak opada.  Istodobno, navode i kako je administrativna neefikasnost klijenata danas češći razlog kašnjenja nego prije tri godine, a učestalije nego lani ili preklani kompanije vjerovnici smatraju da im se s plaćanjem robe i usluga kasni namjerno.

Rezultati ankete sugeriraju i da su kompanije lani više nego ove godine naglašavale probleme zbog kašnjenja s plaćanjima u vidu ograničenja za nova zapošljavanja, stanje likvidnosti ili otpuštanja zaposlenih. 

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

promo

A strana band: Poznata lica s malih ekrana pripremaju jedinstveni spektakl – očekuju se i posebni gosti iznenađenja

Pitanja recesije
Ako je suditi prema izvješću Intruma, hrvatske kompanije su nešto ispod europskog prosjeka prema udjelu otpisa u godišnjim prihodima. 

Prema toj anketi, godišnji otpisi su im na razini dva posto prihoda u odnosu na 2,3% prosjeka ostalih zemalja, pri čemu raspon (svih anketiranih) seže od najviših 6,4 odnosno 5 % u Rumunjskoj i BiH, do najnižih 07, posto u Norveškoj i Estoniji. Dvije trećine anketiranih hrvatskih tvrtki računa da u dogledno vrijeme, između jeden i pet godina, slijedi recesija za koju se, tvrde, pripremaju i planiranjem smanjenja troškova, s čima računa njih 46 posto.