Rast vrijednosti blagdanske košarice na 626,74 eura potvrdio je dugoročan pritisak troškova na kućne budžete hrvatskih građana. U kontekstu kontinuiranog rasta cijena i promjena u plaćama, mirovinama i potrošačkim navikama, Luka Kobeščak, stručnjak za forenziku podataka, analizirao je kupovnu moć u zemlji u odnosu na 2015. te 2022., zadnju godinu prije uvođenja eura, te napravio kratki presjek što se sve događalo u posljednjem desetljeću.
Ogroman porast
Kobeščak je analizu bazirao na podacima Državnog zavoda za statistiku i Hrvatske gospodarske komore, te je naglasio kako postoje značajne razlike u dinamici rasta primanja i troškova u razdoblju od 2015. do 2025. godine. Prosječna plaća u tom razdoblju porasla je sa 675 eura na 1451 euro, što predstavlja povećanje od 115 posto. Istodobno, prosječna mirovina povećana je s 354 eura u 2015. na 590 eura ove godine, odnosno za 67 posto. Najizraženiji rast zabilježen je kod tradicionalne blagdanske košarice, čija je vrijednost s 259 eura porasla na 626,74 eura, što ilustrira povećanje od 141 posto u posljednjih deset godina.
“Iz ove analize možemo zaključiti da povećanje plaće nije pratilo povećanje standardne košarice i tu je razlika od 26 posto, a kod mirovina je još teža situacija jer tu je razlika 74 posto”, naveo je Kobeščak. Usporedba 2022. i 2025., odnosno posljednje godine korištenja kune i razdoblja nakon uvođenja eura, pokazuje značajne razlike u kretanju primanja i cijena. U tom trogodišnjem razdoblju prosječne plaće porasle su 43 posto, jednako kao i mirovine. Istodobno, cijena standardne blagdanske košarice povećala se 82 posto, što upućuje na to da rast plaća i mirovina ne prati rast cijena u trgovinama, odnosno ilustrira pad kupovne moći građana u odnosu na razdoblje prije uvođenja eura. Podaci o udjelu blagdanske košarice u prosječnoj plaći dodatno ilustriraju taj trend u domaćoj ekonomiji.
Priuštivost se ‘topi’
“U 2015. godini za tradicionalnu košaricu bilo je potrebno izdvojiti 38 posto prosječne plaće, dok je u 2023. godini, prvoj godini s eurom, taj udio iznosio je 36 posto. Već u 2024. godini udio raste na 41 posto, a u 2025. godini doseže 43 posto prosječne plaće. Takvo kretanje pokazuje da se danas, unatoč višim nominalnim primanjima, za istu košaricu proizvoda izdvaja veći dio kućnog budžeta nego prije, što upućuje na pad realne kupovne moći”, kaže Kobeščak. Umirovljenicima je, prema Kobeščakovoj analizi, još teže, te si danas više ne mogu priuštiti blagdansku košaricu. U 2015. godini prosječna mirovina pokrivala je 73 posto njezine vrijednosti, dok je u 2024. taj udio je iznosio 98 posto, a ove godine čak 106 posto, što znači da prosječan iznos s kojim hrvatski umirovljenik raspolaže više nije dovoljan za pokrivanje vrijednosti standardne košarice.
Podaci o ukupnoj blagdanskoj potrošnji pokazuju snažan rast u zadnjih 10 godina. U 2015. ukupna potrošnja u blagdanskom razdoblju iznosila je oko 1,7 milijardi eura, dok je u 2024. godini dosegnula približno 3,5 milijardi eura, što predstavlja povećanje veće od 100 posto. Rast potrošnje u velikoj mjeri prati rast plaća, koje su u istom razdoblju porasle za oko 115 posto, no struktura potrošnje i rast cijena ukazuju na promjene u realnoj kupovnoj moći.
Zaključak je, kaže naš sugovornik, da je rast plaća uspijevao donekle pratiti trend rasta standardne košarice. Ispada, međutim, da su je osobama s nižim plaćama prije nekoliko godina više toga bilo priuštivo nego s današnjom plaćom, unatoč njezinom impresivnom rastu od 115 posto u zadnjih 10 godina. “S druge strane, kad pogledamo umirovljenike, oni su prije mogli kupiti tradicionalnu košaricu i još im je novca ostalo u budžetu. Danas i da potroše cijelu mirovinu ne mogu si priuštiti tradicionalnu košaricu”, zaključuje Kobeščak.
