Nakon zaključenja prodaje 3. maja slovenskoj poduzetničkoj obitelji Šešok, državi ostaje sve manje takvih tvrtki koje nisu od njezinog strateškog značaja i za koje traži privatne vlasnike.

Iz godišnjeg plana Centra za restrukturiranje i prodaju (CERP), kojeg je prošli tjedan odobrilo Upravno vijeće, saznaje se i da pražnjenje tog portfelja neće stati u 2026., no odvijat će se u skladu s raspoloživim potencijalom, koji nije više na razini koju se uz državni portfelj vezalo ranijih godina, kada je u njemu bilo i više stotina, pa i više od tisuću poduzeća.

Manje prostora za prodaju

Iz većinskog portfelja u kojemu je, uključujući i 3. maj, ukupno 13 tvrtki, u klasični postupak prodaje putem javnog natječaja namjerava se prema zacrtanom planu staviti još i pulsko brodogradilište Uljanik, te bi, ne bude li iznenađenja i drugačijih odluka resornih ministarstava, to trebala biti i jedina takva krupnija prodaja.

No, smanjenju tog dijela portfelja pridonijet će i neki drugi postupci, jer trenutačno je uz riječko brodogradilište u postupku odlaska iz CERP-a još i Regionalna veletržnica Rijeka, koju preuzima Općina Matulji. Taj pak postupak za sam CERP neće imati financijski efekt, kao niti još jedno povlačenje, prelazak velikogoričkog Zrakoplovno-tehničkog centra na listu poduzeća od strateškog interesa države.

Ukratko, CERP-ov većinski portfelj trebao bi se svesti na dosad najmanju razinu i praktički zadržati samo na poduzećima koja država zasad nema namjeru prodavati, poput Imunološkog zavoda, Plinacroa i Jadroplova ili Hrvatskog centra za razminiranje.

Ukupan CERP-ov portfelj već se lani ‘otopio’ za 20-ak tvrtki, te ih je (uključujući i 3. maj) ukupno 125. Nominalna vrijednost tih dionica i udjela koje CERP ima pod kontrolom i u vlasništvu iznosi 453 milijuna eura, što je inače tek desetina ukupne nominalne vrijednosti tih tvrtki. Valja reći i da je iz portfelja tijekom 2025. izašlo 36 tvrtki, ali istodobno CERP-u stižu i novi udjeli, što kroz raskide ugovora iz ranijih postupaka stjecanja dionica za male dioničare do raznih predstečajnih ili likvidacijskih postupaka. Lani je tako u portfelj stiglo 14 tvrtki.

Smanjenje portfelja državnih poduzeća standardno je bio uvjet koji su pred Hrvatsku postavljale međunarodne institucije, posebice u okviru integracije u europsku zajednicu, no uz većinski, sada i u manjinskom dijelu portfelja ostaje sve manje prostora za klasičnu prodaju. Značajan dio tog portfelja nalazi se pod rezervacijama, zbog sudskih procesa iz vremena pretvorbe i zahtjeva za povratom oduzete imovine tijekom komunističkog režima, pa je za prodaju posve dostupna svega polovica manjinskog portfelja. Nisu sva poduzeća niti aktivna, bez ikakvih znakova života ih je sedam od 125.

Sara iz Dalekovoda ruši predrasude

Sve više žena ulazi u sektor koji je donedavno bio zatvoren za njih

važnije nego ikad prije

Jedna vještina sve više odlučuje o financijskoj stabilnosti građana

Obveze po drugoj osnovi

Usitnjenost portfelja najbolje ilustrira podatak da dvije trećine tvrtki kojima upravlja CERP čine udjeli s manje od 10 posto vlasništva. Iz tog dijela portfelja u pravilu se osiguravaju dionice i poslovni udjeli za podmirenje naknade po pravomoćnim sudskim odlukama, a u ovoj godini u CERP-u procjenjuju da će kroz oko 80 rješenja izdvojiti oko 3 milijuna eura nominalno vrijednih udjela.

Obveze po drugoj osnovi, za hrvatske ratne vojne invalide i obitelji nestalih i smrtno stradalih branitelja, CERP po novome više ne rješava kroz dionice i udjele, nego rješenja o ustupu obveznica koje je za tu svrhu dobio od Ministarstva financija. U 2026. CERP računa realizirati oko 1700 takvih rješenja, a za njih će se osigurati nešto više od 4 milijuna eura.

Što se financijskog plana tiče, CERP računa da će prihodi u 2026. biti na razini od 8,9 milijuna eura, rashodi na 8,1 milijuna, a primici od financijske imovine i zaduživanja očekuju na 7,6 milijuna eura. U najvećoj mjeri se i prihodi i primici odnose na naplaćene dividende i dobiti, te primitke od prodaje udjela, dok se rashodi uz osnovnu djelatnost, odnose i na očekivane troškove sudskih postupaka. A njih u slučaju CERP-a ne manjka, budući da vuče brojne sporove koje je naslijedio od svojih pravnih prednika (HFP i AUDIO), u kojima su tuženi za iznos od 646,5 milijuna eura.