Koje se ekonomske aktivnosti mogu smatrati održivima prema novim kriterijima, što se traži od financijske industrije kod objave podataka o održivosti, a što moraju tvrtke znati o pripremi nefinancijskih izvještaja – bile su teme današnje online Radionice o održivom financiranju u organizaciji Hrvatske gospodarske komore i u suradnji s Ministarstvom financija, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja i Hanfom, održanoj u sklopu Europskog zelenog tjedna.
„Dosta je posla pred svima nama, u smislu usklađivanja poslovanja i stvaranja zajedničkog pristupa koji investitori i tvrtke mogu koristiti prilikom ulaganja u projekte s pozitivnim utjecajem na klimu i okoliš. Istovremeno, ta tranzicija prema održivosti otvara i prilike hrvatskim poduzetnicima za pokretanje promjena u gospodarstvu,“ rekao je potpredsjednik HGK za financije i trgovinu Josip Zaher.

Na radionici su Ivana Žepić i Kristina Horvat iz Ministarstva financija predstavile nadolazeći zakonodavni okvir održivog financiranja i nefinancijskog izvješćivanja. Trenutno su obveznici primjene nefinancijskog izvješćivanja veliki poduzetnici koji su subjekti od javnog interesa i koji prelaze 500 djelatnika, a prva su izvješća objavljena u 2018. za poslovnu 2017. „Transparentnim izvještavanjem možemo lakše privući investitore i bliže smo održivom gospodarstvu,“ rekla je Žepić, dok je Horvat detaljnije predstavila novu EU Direktivu o održivom korporativnom izvješćivanju.

Cilj je Direktive riješiti probleme i sa strane korisnika i poduzeća koji izvješćuju o informacijama, poput nesigurnosti o čemu izvještavati. Direktivom se žele osigurati i bolje informacije za ulaganja i smanjiti sistemski rizik financijskog sustava uzrokovan klimatskim promjenama i sličnim problemima održivosti. Područje primjene su sva velika poduzeća i tzv. uvrštena poduzeća (MSP-ovi) i ne-EU poduzeća uvrštena na EU regulirana tržišta, s tim da će standardi i opseg izvješća za srednja i mala poduzeća biti jednostavniji, kao i sankcije. Očekuje se da će najranije 2024. godina biti ona kada će početi izvješćivanje po novim standardima.

Koliko će ti nefinancijski izvještaji biti kvalitetno pripremljeni, važan je faktor za financijsku industriju koja može na temelju vjerodostojnih informacija procijeniti gdje se plasiraju sredstva, a i osigurati daljnja ulaganja i prikupljanje kapitala – dokazivanjem ulagateljima da su njihovi financijski proizvodi uistinu održivi.

Fizički rizici klimatskih promjena značajno utječu na stabilnost gospodarskog pa tako i financijskog sustava te će imati značajan utjecaj na dosadašnje poslovne modele poduzetnika. Globalni trendovi već ukazuju na svijest o promjeni modela s obzirom na porast ulaganja u financijske instrumente s ESG predznakom.

Silvana Božić iz HANFA-e predstavila je obveze financijske industrije oko objave podataka o održivosti, s naglaskom na procjenu štetnih učinaka odluka o ulaganju na čimbenike održivosti. Istaknula je da klimatske promjene i povezane prirodne katastrofe izrazito utječu na održivo poslovanje. U prvom polugodištu prošle godine gubici uzrokovani samo klimatskim promjenama iznosili su 71 milijardu dolara, a osigurano je bilo svega 29 milijardi dolara.

Martina Librenjak iz HANFE-e govorila je o novom zakonodavnom okviru EU o održivom financiranju te pojasnila obveze objave podataka za financijske sudionike, dok je smjernice HANFA-e za izradu i objavu ESG relevantnih informacija izdavatelja predstavila Tajana Labudović, istaknuvši da izvještavanje nije cilj samo za sebe, već je cilj podići svijest i potaknuti na promjenu poslovne strategije kod poduzeća.

Uredbom (EU) 2020/852 o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja i izmjeni Uredbe (EU) 2019/2088 ili Uredbom o taksonomiji, donesenom u lipnju 2020. godine, utvrđuju se kriteriji za smatra li se gospodarska aktivnost okolišno održivom za potrebe određivanja stupnja okolišne održivosti ulaganja. Uredbu o taksonomiji predstavila je Ana Juras iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, istaknuvši da je Komisija dala prijedlog koji još treba proći Vijeće EU. Taksonomija je inače klasifikacijski alat koji pomaže investitorima i tvrtkama da donose utemeljene odluke o ulaganju u okolišno prihvatljive djelatnosti. Sadrži popis gospodarskih aktivnosti i kriterije uspješnosti, koliko koja aktivnost pridonosi šest okolišnih ciljeva.

Intervju

Davor Ivo Stier: Počela je utrka za energiju, a Hrvatska je strateški važnija nego ikad

Regulatorni okvir

Podaci kao temelj povjerenja: zašto je upravljanje podacima postalo strateško pitanje za banke

Branka Pivčević Novak iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja govorila je o klimatskoj akciji kao samom središtu Europskog zelenog plana. Procjenjuje se da će prosječni porast globalne temperature nastaviti rasti sa sadašnjih +1,1 °C na 3 °C do kraja stoljeća. Poslovni sektor treba biti svjestan ove nove stvarnosti i dati doprinos klimatskim ciljevima, a za pripremu podataka i izvješćivanje tvrtkama je na raspolaganju i alat EMAS.

Inače, u paketu novog okvira su, između ostalog, Uredba o taksonomiji (Uredba (EU) 2020/852 Europskog Parlamenta i Vijeća o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja i izmjeni Uredbe (EU) 2019/2088), SFDR uredba (Sustainable Finance Disclosure Regulation – Uredba (EU) 2019/2088 Europskog Parlamenta i Vijeća o objavama povezanim s održivosti u sektoru financijskih usluga) i Direktiva o korporativnom izvještavanju o održivosti (Corporate Sustainability Reporting Directive – CSRD)