Gubitak tržišta Cefte, enorman uvoz, pad potrošnje i visoka otkupna cijena u odnosu na cjenike na tržištima s kojih se mlijeko najviše uvozilo pokosili su poslovanje mljekarske industrije, koja ni prije nije donosila veliki profit.

O negativnim trendovima u sektoru ilustrativno svjedoči iskazana konsolidirana dobit: za 61 kompaniju iz ove branše ona je u 2013. pala na manje od sedam milijuna kuna, dok je za 2009. iznosila više od 208 milijuna. U tom petogodišnjem razdoblju uvoz je uvećan za 84 posto, izvoz je pao na 79 posto. Pala je i ukupna proizvodnja, sa 114.650 tona u 2009. na 97.004 tona u 2013. 

Problem deflacije
U poslovanju mljekarske industrije, objašnjava direktor Croatiastočara Branko Bobetić, oko 80 posto rashoda vezano je uz trošak otkupa mlijeka. Glavnina uvoza, objašnjava, lani je stigla iz Češke, gdje je kilogram mlijeka u otkupu bio 29 eurocenti, i Srbije, gdje je 32 eurocenta, dok je mlijeko s hrvatskih farmi otkupljivano po 37 eurocenti. Usto, golemim uvozom cijenu mliječnih proizvoda pozicioniraju i trgovački lanci, pa domaća mljekarska industrija mora pratiti te trendove, što je donijelo deflaciju. Od kolovoza 2013. do travnja ove godine cijene u maloprodaji pale su od 15 do 20 posto.
 

Posebno je alarmantno stanje u segmentu sira: nemoguće je nositi se s konkuretnošću njemačkih proizvođača koji samo na tržištu EU godišnje prodaju više od 1,5 milijuna tona sira, ilustrira, i navodi da je lani sira uvezeno više od 14 tisuća tona, a izvezli smo 2420 tona.  Nastavak dramatičnih uvozno/izvoznih trendova najavila je i aktualna godina. Samo u siječnju udvostručen je uvoz sira naspram istog razdoblja lani, sa 489 na 977 tona, dok je izvoz na godišnjoj razini manji za šest posto. Međutim, iskaže li se taj izvoz sira kroz količinu mlijeka, proizlazi da smo u siječnju uvezli 7816 tona mlijeka i istodobno u izvoz prodali tek 1248 tona mlijeka. Još porazniji su podaci na sirovom mlijeku, u siječnju je uvoz iznosio 11.433 tone, izvoz samo 77 tona.

Traže potporu
Restrukturiranje i daljnja specijalizacija uz novo rezanje troškova obveze su s kojima se opet suočava mljekarska industrija da bi održala proizvodnju i opstala. Stanje je iznimno složeno, neke tvrtke već smanjuju broj zaposlenih. Kako je i primarni sektor, odnosno proizvodnja mlijeka na domaćim farmama, na koljenima, to dodatno komplicira situaciju u ukupnom sektoru mljekarstva. Veće su i zalihe od uobičajenih u ovom razdoblju, čak za 20-25 posto. Usto, u okvirima EU evidentan je golemi višak mlijeka koji ruši cijenu, pa će nedvojbeno dijelom završiti i na hrvatskom tržištu. Industrija je gotovo bespomoćna, a Vlada još ne vidi koliko su problemi eksplodirali i da su doista potrebne interventne mjere. Nužno je što prije okupiti mjerodavne iz industrije mljekarstva i resornog ministarstva te Vlade kako bi se našlo rješenje, u protivnom će uslijediti gašenje mnogih radnih mjesta.