AZTN dosad trgovcima odrezao više milijuna kuna kazni

Autor: Poslovni.hr , 24. siječanj 2020. u 15:02
U Croatiastočaru kažu da su pomaci najvidljiviji u u prosjeku kraćim rokovima plaćanja/Shutterstock

Dok neki kažu da nisu osjetili benefite, 29% ispitanih u anketi ministarstva potvrdilo je povećanje likvidnosti.

Do dvogodišnjice primjene Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom (ZZNTP) ostalo je nekih dva mjeseca, a to je ujedno prva kontrolna točka za procjenu njegovih učinaka. Pojedinačna iskustva su, kao i obično, šarolika.

"Kratko i iskreno, od stupanja zakona na snagu nikakve promjene nismo osjetili na našem poslovanju. Dapače, čak smo u većim problemima nego prije dvije godine", kaže Luka Ritterman iz tvrtke Ritterman d.o.o. za uzgoj i promet ribom, iz čijeg ribogojilišta u Solinu izlazi značajan dio domaće proizvodnje pastrva. Neki drugi proizvođači hrane ipak primjećuju određena poboljšanja. Tako oni udruženi u Croatiastočar kažu da su ona najvidljivija u u prosjeku kraćim rokovima plaćanja svježih proizvoda (za koje je zakon predvidio 30 dana), a time i bolje likvidnosti.

Branko Bobetić, direktor tog GIU-a reći će kako su se donekle nabolje pomaknule stvari i u pogledu pojedinih bonusa koje dobavljači plaćaju kupcima-trgovcima. No, još je mnogo problema u tim odnosima još uvijek neriješeno, dodaje. Među ostalim,  to uključuje i dalje prisutne probleme domaćih proizvođača vezane uz uvoz i dampinške cijene te omjere nabavnih i krajnjih cijena koji naročito bodu oči kod velikih akcija na prehrambene proizvode. 

Ipak, prema tzv. Obrascu naknadne procjene učinaka ZZNTP-a koji je Ministarstvo poljoprivrede prošli tjedan pustilo u javnu raspravu, zbirna je ocjena da je primjena tog zakona u lancu opskrbe hranom imala pozitivne efekte i da je pridonio zaštiti "slabije strane". U zaključnoj analizi resora ministrice Marije Vučković navodi se da oko tri četvrtine ispitanika u provedenoj anketi generalno smatra da Zakon zadovoljavajuće rješava nametanje dominantne pozicije u pregovaračkim odnosima dobavljača i trgovaca. Od 119 anketiranih (iz redova trgovaca, dobavljača, otkupljivača i prerađivača) 29 posto ih je potvrdilo povećanje likvidnosti primjenom ZZNTP, ističe se.

 

40 posto

ispitanika smatra da i dalje postoji praksa prebacivanja rizika na dobavljače

Više od polovice ispitanika ustvrdilo je i kako je zakonom propisan oblik i obvezni sadržaji ugovora dobar način zaštite slabije strane, a dvije trećine to misli i za propisivanje pravila za izdavanje računa. Ipak, trećina anketiranih kaže da je i dalje prisutna nepoštena praksa (zakonom zabranjene) naplate naknade za uvrštavanje poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda dobavljača, a gotovo 40% isto naglašava i za praksu prebacivanja rizika poslovanja na dobavljača (poput naknada za kalo, rastep, lom, krađu proizvoda).

Od travnja 2018. kad je krenula puna primjena zakona Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) je u okviru praćenja provedbe pokrenula više od 200 upravnih postupka i provjera. Dosad je izdala pet odluka kojima je utvrdila upravno kaznene mjere prekršiteljima u rasponu od 350.000 kuna do nešto više od milijun kuna. Milijunska kazna izrečena je sredinom 2019. Plodinama, jer je s dobavljačem mesa iz Nizozemske poslovao bez ugovora te plaćao u rokovima dužim od maksimalno dozvoljenih 30 dana.

Jedna od većih kazni, 800.000 kuna, odrezana je pak NTL-u iz Sesveta, i to zbog tzv. transportnog rabata", koji je okarakteriziran kao "prikrivena naknada za dostavu proizvoda izvan ugovorenog mjesta isporuke, za čuvanje i manipulaciju nakon isporuke te naknade za usluge koje nisu pružene". Iako su se kao glavni motiv uređivanja zakonskog okvira za odnose između glavnih karika u lancu opskrbe hranom najčešće isticali "obrasci poslovanja koji su pogodovali trgovcima", za trgovce nije rezervirana pozicija prozivanih.

Dosadašnje učinke zakona i svoje primjedbe na pojedina rješenja pojedinačno ne komentiraju, ali su neka pitanja koja ih muče iznijeli kroz predsjedništvo Sektora za trgovinu pri HGK. Jedna od njihovih primjedaba zbog problema u praksi (a na nj se odnose i neke već izrečene kazne) svodi se na pitanje mogu li trgovac i dobavljač ugovoriti naknadu za dostavu proizvoda u slučaju da dobavljač isporuči robu suprotno ugovoru u centralna skladišta trgovca, umjesto u ugovoreno mjesto isporuke.

U tom slučaju, ističu, za trgovca nastaje stvarni trošak i opravdan razlog naknade za usluge dostave proizvoda. I kod tumačenja retroaktivne primjene komercijalnih uvjeta, kažu, u primjeni zakona postoje problemi jer se proces pregovora o uvjetima novog ugovora često se zna odužiti pa se događa da se za tekuću godinu zaključi tek sredinom te godine.

Tehničke poteškoće postoje i vezano uz tzv. cassu sconto, kao i uz određivanje cijena u slučajevima kada prilikom zaključenja ugovora između dobavljača i trgovca nije moguće odrediti cijenu za robu već ugovorne strane definiraju da će ona biti utvrđena cjenikom dobavljača koji se tijekom poslovne godine mijenja. Trgovci, usto, smatraju i da je zabrana naplate logističkog rabata nekorektna spram njih, osobito kod robe slabog obrtaja.

Sve u svemu, čini se da će javna rasprava o učincima ZZNP iznjedriti i dosta prijedloga za izmjene zakona, kako sa strane dobavljača tako i trgovaca, odnosno otkupljivača i prerađivača. Vlada i resorno ministarstvo u zakonske bi izmjene trebali kasnije ove godine (u trećem kvartalu) krenuti i mimo toga, radi usklađivanja s Direktivom EU o nepoštenim trgovačkim praksama u lancu opskrbe poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima.

Prema njoj, umjesto trgovaca s godišnjim prihodom većim od 50 milijuna kuna obveznik zakona definira se prema relativnoj veličini dobavljača i kupca u odnosu na njihov ukupni godišnji prihod. Direktiva usto uvodi i zaštitu identiteta podnositelja pritužbe, a provedbena tijela će u okviru istraga provoditi nenajavljene inspekcije na licu mjesta.

Komentari (1)
Pogledajte sve

U svakom slučaju trgovinski kriminal i epidemije neplaćanja u zakonskom roku treba prekinuti s još većim kaznama. Mora se odučiti sudionike platnog prometa od izigravanje zakonske prakse. Preporučio bih da se konačno taj zakon primjeni i na državu kao najgoreg i najvećeg neplatišu i dužnika.

New Report

Close