Porezna uprava na svojim je mrežnim stranicama objavila da početkom idućeg tjedna kreću povrati poreza na dohodak za 2025. Iz njezina vodstva na čelu s ravnateljem Božidarom Kutlešom računaju da isplate poreza očekuju oko 850 tisuća građana, a ukupan iznos procjenjuju na više od 400 milijuna eura.

U toj skupini je i približno 230 tisuća mladih dobi do 30 godina, pri čemu oni do 25 imaju pravo na puni povrat, dok se onima između 25 i 30 godina vraća 50 posto uplaćenog iznosa. Povrati će se isplaćivati postupno tijekom svibnja, ovisno o dinamici obrade i donošenja rješenja, a pojedine isplate moguće su i nakon svibnja, poručuju iz središnjeg ureda PU-a.

Izvan poreznih škara

Okvirne najave broja građana s pravom na povrat, kao i očekivanog ukupnog iznosa isplata na tragu su prošlogodišnjih brojki. Za 2024. je, naime, od ukupno oko 965 tisuća poreznih obveznika građana, za koliko ih je proveden poseban postupak utvrđivanja godišnjeg obračuna poreza na dohodak, kod gotovo 844 tisuće utvrđena razlika više uplaćenog poreza, i to ukupno nešto više od 405 milijuna.

Istodobno, za više od 105 tisuća obveznika utvrđena je obveza za uplate od nepunih 32 milijuna eura, dok za oko 16 tisuća nije bilo razlike za povrat ili uplatu. Na ime olakšice za mlade isplate povrate je dobilo njih oko 232,6 tisuća. Od ukupno im isplaćenih oko 217 milijuna, približno 99 milijuna usmjereno je onima do 25 godina (više od 93 tisuće osoba), a nepunih 119 milijuna povrata sjelo je na račune oko 139 tisuća osoba između 25 i 30 godina (s 50-postotnom olakšicom).

Iznosi povrata ovise, dakako o visini plaće odnosno obračunatog dohotka, ali prosječni povrati kad je riječ o mladima iznosili su 1056 eura za one do 25 godina, odnosno 854 eura prosječno za kategoriju 25-30 godina.

Porez na dohodak prihod je jedinica lokalne samouprave, a uslijed rasta plaća i zaposlenosti ti su proračunski prihodi gradova i općina posljednjih godina značajno rasli, s tim da su na njih utjecaja imale i određene promjene u sustavu oporezivanja dohodaka.

Osim promjena vezanih uz oporezivanje dohodaka od nesamostalnog odnosno plaća (npr. visine stopa, praga za primjenu više stope, iznosa osobnog odbitka s pratećim odbitcima za uzdržavane članove i invalidnost), promjena je proteklih godina bilo i u vezi s drugim vrstama dohodaka i obveznika poreza na dohodak (obrti, drugi dohodak, dividende). U svakom slučaju, prema podacima Ministarstva financija u 2024. su prihodi od poreza s osnove raznih kategorija dohodaka porasli za više od petine, s nepunih 2,8 na gotovo 3,4 milijarde eura. Preliminarni podaci za prošlu godinu, pak, kažu da se po uplatama poreza na dohodak u lokalne proračune lani slilo oko 4,2 milijarde eura.

Korporativni program

ENT Summer Camp – 25 godina razvojnih prilika za mlade

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret

Kad je riječ o oporezivanju dohodaka, velik broj ljudi u Hrvatskoj je zapravo izvan poreznih škara – računa se da ih je izvan njih oko 1,5 milijuna. Isto tako, u Vladi rado ističu i da je porezno opterećenje rada u Hrvatskoj jedno od najnižih u Europskoj uniji. Ipak, iz redova poslodavaca često se čuju apeli vezani uz visinu ukupnog poreznog opterećenje rada, pri čemu posebno naglašavaju potrebu rasterećenja primanja i plaća visokoobrazovanih zaposlenika koji nose gospodarstvo.

Viša stopa poreza

S tim u vezi zanimljiva zapažanja nude podaci Porezne uprave o tome koliko poreznih obveznika u Hrvatskoj plaća nižu stopu poreza, a koliko ih “kvači” i viša stopa. Za 2025. podaci, dakako, još nisu dostupni, ali prema onima za 2024. te je godine bilo 1,67 milijuna obveznika niže stope poreza na dohodak (ona je za 2024. iznosila do zagrebačkih 23,6 posto, a odnosi se na prag godišnjih primanja do 50.400 eura). U odnosu na godinu prije njihov broj je povećan za oko 120 tisuća.

Međutim, mnogo intrigantniji su podaci vezani u višu stopu, s donjom točkom raspona od 25 posto, koja se primjenjuje na iznose dohodaka povrh spomenutog praga od 50.400 eura godišnje (4200 mjesečno). Višom je stopom u 2024. bilo zahvaćeno samo 17,4 tisuće osoba, a godinu prije niti 15 tisuća. Te brojke ponešto govore i o praksi u domaćem poduzetništvu koja je prilično raširena, a to je da se prijavljuju minimalne plaće, a da se primanja rješavaju isplatama dobiti koja je oporeziva po nižim stopama.

Inače, u apsolutnim iznosima ukupan iznos bruto plaća stanovništva u 2024. iznosio je nešto manje od 41 milijardu eura, ukupan iznos dohotka bio je 36,6 milijardi, a umanjeno za uplaćeni porez proizlazi da je neto dohodak iznosio 33,2 milijarde. Te brojke uključuju razne vrste dohodaka, od zaposlenika i umirovljenika do samostalnih djelatnosti, kao i drugog dohotka i dohotka od imovine