U morskim lukama u prvoj polovini ove godine bilo je 12,9 milijuna putnika ili 5,4 posto više nego u istom lanjskom razdoblju, čemu je pridonio porast prometa u drugom tromjesečju, kada je kroz te luke prošla i većina putnika, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Putnika je kroz morske luke u drugom tromjesečju 2024. prošlo 4,3 posto više nego i istim mjesecima 2023., odnosno njih više od 9,6 milijuna. Slično je i s brodovima koji su prispjeli u morske luke – od 148,8 tisuća u prvih šest mjeseci ili 1 posto više nego lani, većina ih je ili 98,6 tisuća doplovila u drugom tromjesečju, što je plus od 0,7 posto.

Putnika i vozila najviše u Splitu, a autobusa u Rijeci

Drugo tromjesečje, kada kreću i sezonske prometne linije i jači godišnji turistički promet, najviše putnika je ‘donijelo’ u morske luke Split, Dubrovnik, Zadar, Korčulu, Preko, Supetar, Cres, Jablanac, Pulu i Krk, pri čemu je samo Jablanac u malom minusu, dok su sve ostale u plusevima u odnosu na drugo tromjesečje prošle godine.

Morska luka Split je imala najviše putnika, 1,4 milijuna ili 3,8 posto više, dok je Dubrovnik drugi sa milijun putnika, što je i veliki porast od 20,3 posto, a nešto manji od 11,1 posto zabilježila je morska luka Zadar koja je treća sa 746,2 tisuće putnika.

I osobnih i drugih manjih vozila najviše je na brodovima registrirano u morskoj luci Split, zatim u Rijeci i Zadru, dok je autobusa najviše bilo u lukama Rijeka, pa Split i Dubrovnik.

Ukupno je u svim morskim lukama u drugom tromjesečju bilo 1,75 milijuna osobnih vozila ili 4,5 posto više nego lani, a sličan porast od 4,3 posto u tim je lukama zabilježene i sa nešto više od 11,3 tisuće autobusa.

Promet robe u padu, najveći od 23 posto u Omišlju

Za razliku od porasta putnika i brodova, morske luke su i u drugom tromjesečju i u prvoj polovini 2024. zabilježile pad prometa robe. Sa 10,1 milijun tona robe u prvih šest mjeseci morske luke su u minusu od 16,2 posto, a nešto manji pad od 7,8 posto imale su u drugom tromjesečju s 5,6 milijuna tona.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Iako je morska luka Omišalj i dalje vodeća po količinama, s 1,5 milijuna tona robe u drugom tromjesečju je u ‘zaostatku’ od 23,2 posto za istim razdobljem 2023.. Manje robe za 8,7 posto ili 1,2 milijuna tona imala je i luka Ploče, dok je treća luka Rijeka s gotovo 1,2 milijuna tona robe, što je za njih porast od 7,7 posto. I morska luka Bakar je zabilježila porast prometa robe na 662,5 tisuća ili za 9,4 posto, dok je na petom mjestu luka Split sa 630,9 tisuća tona i padom od 3,5 posto.