Iako je dolazak stranih studenata na studij u Hrvatsku, odnosno izvoz obrazovanja, upravo postala jedna od top dnevno-političkih tema, taj posao već cijelo desetljeće razvijaju privatni fakulteti. ZŠEM, Vern i Algebra ovih su se dana predstavili na European Higher Education Fairu u Japanu koji je organizirala Europska unija. Ovoga puta prvi put Hrvatska je bila zastupljena vlastitim štandom zahvaljujući podršci Ministarstva znanosti i obrazovanja te Ministarstva vanjskih poslova.

Marija Oblaković, voditeljica marketinga Zagrebačke škole ekonomije i managementa (ZŠEM), institucije koja je prava krenula u izvoz obrazovanja te je u Tokiju i Osaki nastupila i lani, u vlastitom angažmanu, kaže da je ove godine svaki treći njihov student stranac. "Kod nas se na kampusu priča 25 jezika, a međunarodni studenti na ZŠEM dolaze od akademske godine 2005./06. Od tada smo s dva posto zastupljenosti stranih studenata došli do  34 posto njihovog udjela", kaže Oblaković. U VERN-u je taj udio već sad na 15 posto, a u Algebri od jeseni žele biti na 10 posto stranih studenata. Interes privatnih fakulteta dobro objašnjava statistika.

Pokazatelji studiranja su, naime, podjednako loši kao i oni za iseljavanje. Od 2011. do 2016., prema Ministarstvu znanosti i obrazovanja i DZS-u, broj studenata u Hrvatskoj pao je za petinu ili 37,1 tisuću. Prema posljednjim dostupnim podacima DZS-a, za 2016./17., u Hrvatskoj studira 160,4 tisuće studenata. Pet godina ranije bilo ih je gotovo 200 tisuća (197,4 tisuće).  Privatni fakulteti očekuju nastavak tog negativnog trenda zbog iseljavanja i stanja u gospodarstvu pa su rano krenuli tražiti nove izvore prihoda. Ušli su u R&D, headhunting, konzultantske poslove i konačno, izvoz obrazovanja. Posao im se toliko razgranao da zarađuju i kad strani studenti uopće ne dođu u Hrvatsku što je pak potvrda njihove izvrsnosti na globalnom nivou.

Iva Biondić, prodekanica za strateški razvoj Veleučilišta VERN kaže da tako nude i vlastite studijske programe koje izvode partnerska sveučilišta u inozemstvu. Iva Biondić s VERN-a dodaje da je to ponuda za studente koji studiraju u domicilnim zemljama tih sveučilišta. "Takva partnerstva sad razvijamo s nekim zemljama u Aziji i sveučilištima u Švicarskoj, UAE-u i Njemačkoj", kaže Biondić. Navodi da je dosad na VERN-u u Hrvatskoj studiralo dvjesto studenata izvana. Najviše iz Austrije, Njemačke, Belgije, Francuske, Finske, Portugala i Španjolske. Naki su, ističe, naučili i hrvatski jezik. VERN, kao i Algebra i ZŠEM strancima nudi programe na engleskom jeziku.

"Za promociju naših studija kreirali smo posebnu online platformu i imamo agente po Aziji, Africi i SAD-u. Surađujemo s više od 40 fakulteta u Europi, Izraelu i Indiji, od nedavno razvijamo mrežu fakulteta s kojima ćemo surađivati u Japanu", kaže Biondić. Mislav Balković, dekan Visokog učilišta Algebra, koja ima tisuću studenata te je kao dio Algebra grupe najveća privatna obrazovna institucija u Hrvatskoj, kaže da nude ve tri opcije stranim studentima: dolazak na studij, zatim na studentsku razmjenu te na kratke studijske programe, škole. "Najveći rast imamo u kratkim programima te onim koji su specifično pripremljeni za pojedina sveučilišta u svijetu. Ovu akademsku godinu započeli smo sa zimskom školom u Zagrebu gdje je dominantna tema bila Cyber Security.

Nakon toga smo nedavno imali grupu američkih studenata", nabraja Balković. Dodaje da su im do prije nekoliko godina većinom dolazili studenti iz Turske, Bugarske i Češke, a sada sve više iz Francuske, Nizozemske, Njemačke, Španjolske, Švicarske, Južne Afrike, Indonezije, Kine i Južne Koreje. Navodi da upravo očekuju prve studente iz Japana, Meksika i Australije. "Trenutno smo fokusirani na Aziju. U posljednjih šest mjeseci četiri puta smo putovali na sastanke s partnerskim sveučilištima u Kini, jednom u Hong Kong, Indoneziju i Singapur, a sredinom svibnja predstavili smo se na japanskom tržištu", kaže Balković. Marija Oblaković iz ZŠEM-a kaže da se hrvatski fakulteti mogu nositi sa stranom konkurencijom.

Naglašava da je ZŠEM unazad pet godina ušao na popis pet posto najboljih poslovnih škola na svijetu, odnosno akreditirao se po standardu udruženja AACSB, koje imaju i Harvard, Yale i Stanford. Lani je, dodaje, ZŠEM na Eduniversal World Convention proglašen trećom najboljom poslovnom školom u istočnoj Europi. Kao rezultat imaju studente iz SAD-a, Japana, Rusije, Tajvana, Francuske, Nizozemske i Kine.

"Turistička prepoznatljivost, dobra povezanost s velikim europskim gradovima te brojna prirodna i kulturna događanja samo su neki čimbenici koji utječu na odluku o odabiru studija. Studenti se osjećaju sigurno hodajući ulicama Zagreba, oduševljeni su ljubaznošću, našom kuhinjom i kulturom ispijanja kava", kaže Oblaković. Usto, kako doznajemo, u Hrvatskoj je studiranje povoljnije nego vani, a diplome su priznate u EU. Glavna konkurencija hrvatskim igračima dolazi iz Poljske, Češke, Slovačke pa čak i Njemačke. 

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Koliki je potencijal koji vide privatni fakulteti u izvozu znanja dobro ilustrira usporedba Zagreba s nekim gradovima u Poljskoj. U Zagrebu, primjerice, studira nešto više od 70 tisuća studenata. U Poljskoj, u gradu Poznanu, koji je po gabaritima sličan Zagrebu, ima 130 tisuća studenata.

U Wroclawu ih je 155 tisuća, u Krakovu 207 tisuća, a u Varšavi 278 tisuća.  Mislav Balković iz Algebre kaže da imamo priliku privući mnogo studenata iz Azije i Afrike, gdje potražnja za studiranjem u Europi značajno raste. "Ali treba nam više fakulteta koji nude programe na engleskom, aktivnija promocija na sajmovima uz podršku diplomacije, a da bismo dosegli brojke iz Poljske i Češke, treba nam da kao država osiguramo mogućnost ostanka i stjecanja prvog radnog iskustva u trajanju od dvije godine u Hrvatskoj", zaključuje Balković.