Najnovije ekonomske prognoze središnje banke i za ovu i za iduću godinu u znaku su pomaka na razini statističke greške.

Za ovu predviđaju neznatnih 0,2 posto pada BDP-a, a za iduću jednako simboličnih 0,4 posto rasta. S obzirom na režim smanjenja prekomjernog deficita ili tzv. EDP proceduru, u osobnoj i državnoj potrošnji ne treba očekivati oslonce rasta BDP-a ni iduće godine, s tim da bi potrošnja kućanstava dogodine ipak mogla biti blago iznad nule. A dok zbog povećanja zdravstvenih doprinosa i povlačenja dobiti javnih poduzeća u HNB-u i za 2014. očekuju pad investicija (za 2,7 posto), dogodine bi one, uz nastavak rasta izvoza, trebale biti prevaga za pozitivan predznak BDP-a. Analitičari HNB-a, doduše, oprezno predviđaju rast investicija od skromnih 1,1 posto, ali je guverner Boris Vujčić još jednom ponovio kako je "promjena investicijske klime apsolutno ključna" za srednjoročne izglede rasta.  

Bi li na BDP mogle blagotvorno djelovati i najave ministra financija Borisa Lalovca vezane uz moguće porezno rasterećivanje dohodaka? Kako je to još uvijek samo ideja koju u Katančićevoj razmatraju i koja još nema jasna odgovora kako bi se taj gubitak prihoda (uglavnom lokalne) države nadomjestio, u HNB-u su je i komentirali tek načelno. A načelno bi povećanje neoporezivog dijela dohotka ili ukidanje najviše stope poreza na dohodak kratkoročno moglo imati određeni učinak na potrošnju, dok je dugoročno poticajno za investicijsku klimu.
 

Trenutno raspoloženje donekle se očituje i u kretanju ukupnih kredita koji su u uvjetima i dalje visoke likvidnosti banaka uglavnom pod utjecajem (razmjerno slabe) potražnje. Ukupni dug poduzeća, domaći i inozemni, na godišnjoj je razini krajem prvog kvartala neznatno (0,2%) smanjen. I očekivanja ukupnih plasmana domaćih banaka za ovu godinu imaju negativan predznak, s tim da se kod poduzeća ipak očekuje rast kredita od 2 posto.

Međutim, iza zbirnih brojki vezanih uz sektor poduzeća  zamjetne su promjene u stukturi kredita. Jedna od zanimljivijih svakako se odnosi na življi rast kreditiranja malih poduzeća koja su se proteklih godina nerijetko apostrofirala kao najpogođenija krizom. Analize HNB-a pokazuju da je ukupni dug poduzeća lani povećan za 2,5 milijarde kuna, a najveći prirast bilježe upravo mala poduzeća – za čak 1,6 milijardi. Njihov je dug time lani dosegnuo 92,3 milijarde. Od toga je nešto više od polovice dug prema domaćim bankama, koje su izloženost malim poduzećima lani povećale za gotovo milijardu kuna, na 47,3 mlrd. kuna.