U pravnim osobama u RH u kolovozu je bilo nešto manje od 1,49 milijuna zaposlenih, a prosječna mjesečna plaća isplaćena za taj mjesec iznosila je 1324 eura neto. U godišnjim usporedbama stopa rasta prosječne neto plaće time je blago usporila – sa srpanjskih nešto više od 15 posto na 13,8 u kolovozu.

Širok krug minimalca
S obzirom na metodologiju pri statističkim izračunima, prosječnu plaću ili više od nje prima približno trećina ukupno zaposlenih u tvrtkama, dok je medijalna plaća za kolovoz iznosila 1134 eura (poloviza prima manje, a polovica više od toga).

Isto tako 10% zaposlenih s najnižim plaćama – dakle, njih nešto manje od 150 tisuća, za kolovoz je dobilo neto 741 euro ili manje, što znači da je u toj kategoriji dobar dio zaposlenika koji rade za minimalac (za ovu godinu on iznosi približno 670 eura neto).

Godišnjim rastom plaća i dalje prednjači nekoliko djelatnosti koje se najvećim dijelom odnose na javni sektor, odnosno državnu upravu i javne službe, iako kod nekih od njih zbog baznih učinaka stope rasta usporavaju, budući da su se neka lanjska povećanja dogodila prije nešto više od godinu dana.

U djelatnosti zdravstva i socijalne skrbi te obrazovanju i javnoj upravi o obrani te su stope i dalje na 20-ak ili više posto. Tako su, primjerice, u sustavu zdravstva kolovoske plaće u prosjeku bile gotovo 24 posto više nego za isti mjesec prošle goidne, u obrazovanju za 23, a u javnoj upravi za 19,5 posto više.

To su uglavnom i kategorije djelatnosti koje su iznad ukupnog prosjeka i po visini prosječne plaće. Među onima koje prednjače visininom plaća su već uobičajeno i IT te financijski sektor, no u njima je tempo rasta plaća daleko slabiji – godišnja stopa rasta kod njih je manja od 7% (Informacije i komunikacije) odnosno samo 3,7% (financijski sektor).

Zdravstvo na +80%
I usporedbe nešto duljih razdoblja govore ponešto o dinamici plaća. Tako je u sustavu zdravstvene zaštite danas prosječna plaća viša za više od 80 posto (porast sa 1086 na 1970 eura), u javnoj upravi i obrani za 71 posto (sa 988 na 1694 eura), a u obrazovanju za 67 posto (sa 896 na 1499 eura).

Istodobno, u prerađivačkoj industriji, trgovini, građevinarstvu ili turističko-ugostiteljskom sektoru posljednje su isplaćene plaće za 50-ak posto više nego prije pet godina.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”