Panel diskusija Kako će se nadgledati transparentnost obnove istaknula je ulogu tehnologije u procesu obnove i revitalizacije potresenih područja. Sugovornici su se složili kako upravo tehnološka rješenja najviše mogu pomoći u izvanrednim situacijama poput ove te kako će uz njih obnova može biti brži i transparentniji proces.

“Naš sektor može bez problema biti zastupljen u cijelom procesu, već od faze planiranja. Tehnologija se odavno uključila u projekte nakon katastrofalnih događaja, ona daje odgovore i za pripremu i za provedbu i za rezultate obnove”, istaknuo je Ivan Ante Nikolić iz HUP-ove Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti.

Da je primjena tehnoloških rješenja vrlo konkretna i brza složio se i Igor Cerinski iz GDI Grupe koja posluje na raznim vanjskim tržištima.

“Nakon potresa u Draču u Albaniji, aktivirali smo timove i to nam je bila škola za ovo proljetos u Zagrebu. Uključili smo stručnjake, razvili smo aplikaciju i digitalizirali proces u svega 48 sati. To je mjerljiv rezultat koji nam je kasnije pomogao te smo nakon potresa u Petrinji u prosincu digli sustav u svega 24 sata.

Dosad je prikupljeno 80.000 prijava, a osim brzine je ključna i točnost podataka, transparentnost te pouzdanost, a naš sustav je istovremeno brinuo i za ljude, statičare, inženjere na terenu i njihove aktivnosti. Uz to, ta baza podataka nam služi kao podloga i vizualizirana u 3D formatu služit će i Fondu za obnovu”, objašnjava Cerinski.

Bojan Petković, direktor tvrtke PlanRadar za Hrvatsku, Sloveniju i Srbiju ističe kako danas raspolažemo s boljim alatima i znanjem te će zbog toga i potencijalne koruptivne aktivnosti u procesu obnove biti smanjene.

“Država je napravila iskorak, ali problem na području Banovine je u digitalizaciji procesa same županije. Iako neki gradovi koriste rješenja iz smart city područja, moramo vidjeti što treba napraviti u smislu digitalizacije na području cijele županije. Ovo nam je šansa da to postanu napredni gradovi, u svijetu je niz primjera gradova koji su se revitalizirali te postali digitalni, a upravo su građani sudjelovali u tome”, smatra Nikolić.

Cerinski tvrdi da je njihova uloga da kao provideri tehnoloških rješenja i dalje aktivno sudjeluju i da poduzmu sve da se dostupna tehnologija primjenjuje u praksi. “Smart society rješenja su ključna da povećaju kvalitetu života stanovništva, ali i u poslovnom smislu za privlačenje novih investicija.

Mlade ljude u takve sredine treba privući i trebamo se okrenuti tome jer povratak u status quo nije održiv”, poručuje Cerinski. Nikolić navodi španjolski Bilbao kao primjer grada koji se obnovio nakon katastrofe i koji se lako može primijeniti i na Petrinju. Ipak, tvrdi, nužna je politička volja i da se građanima omogući da odrede kakav grad žele te da potom tehnologija pomaže u toj realizaciji.

“Treba nam promjena mindseta. Uvijek mora postojati neki inicijator promjene, tako je i ovdje. Potpora države bit će ključna, ali ipak uvijek bilo da je riječ o javnoj upravi, privatnom sektoru ili lokalnim samoupravama postoji strah od tehnologije”, poručuje Petković.