Do kraja rujna 2025. strani investitori u Hrvatsku plasirali su 3,12 milijardi eura, prema najnovijim podacima Hrvatske narodne banke (HNB). U Ministarstvu gospodarstva očekuju da će ukupan iznos izravnih stranih ulaganja u 2025. godini biti na razini 2024. kada su iznosila 4,18 milijardi eura.
Rekordna izravna strana ulaganja Hrvatska je imala 2021. kada se u zemlju slilo gotovo 4,5 milijardi eura. Strana ulaganja (FDI) donijela su u prvih devet mjeseci prošle godine neto 1,17 milijardi eura unatoč padu u ljeto zbog isplate dobiti stranim vlasnicima. U trećem tromjesečju evidentiran je negativan saldo transakcija od 1,78 milijardi eura, uglavnom zbog repatrijacije dobiti i kružnih ulaganja iz holding struktura, što je usporilo inače solidan godišnji zamah započet u prvom kvartalu s priljevom od 886 milijuna eura.
Od 1993. do trećeg tromjesečja 2025. strana izravna ulaganja u Hrvatsku premašila su 57,45 milijardi eura, a od 2021. više od 18,72 milijardi eura, što znači da je trećina (32,6%) ostvarena u posljednjih nepunih pet godina, ističu u Ministarstvu gospodarstva.
Jačaju konkurentnost
“To potvrđuje da je Hrvatska postala stabilna i privlačna destinacija za kapital. Posebno raste interes za greenfield projekte u industriji, proizvodnji i tehnologiji, koji donose nova radna mjesta i jačaju konkurentnost gospodarstva”, rekao nam je Bojan Batinić, ravnatelj Uprave za internacionalizaciju Ministarstva gospodarstva.
Da Hrvatska postaje sve interesantnija inozemnim investitorima vidi se iz podataka središnje banke o zemljama porijekla investitora. Najveći ulagači lani su bili iz država s kojima imamo najrazvijenije gospodarske odnose, kao što su Austrija, Njemačka i Slovenija. Investicije su stigle i iz Mađarske, Velike Britanije, Poljske, Danske, Španjolske, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Švicarske, ali i iz Nizozemske i Luksemburga u kojima brojne međunarodne korporacije osnivaju svoje podružnice zbog povoljnog poreznog tretmana.
Prema podacima HNB-a, od 1993. do rujna 2025. izravna strana ulaganja iz Austrije iznosila su 6,97 milijardi eura, iz Njemačke 5,56 milijardi i iz SAD-a 0,69 milijardi. Udio austrijskih ulaganja u ukupnom iznosu ulaganja u tom razdoblju je 12,13 posto, njemačkih 9,68 posto, a udio ulaganja iz SAD-a 1,2 posto.
Gledajući po sektorima, strani investitori lani su najviše ulagali u financijsku i farmaceutsku industriju u koje se slilo po oko 20 posto svih investicija. Maloprodaja, veleprodaja, poslovanje nekretninama, opskrba energentima, proizvodnja nemetalnih mineralnih proizvoda privukle su po više od stotinu milijuna eura.
U 2026. prioritetne industrije u Hrvatskoj su IT i digitalne tehnologije, proizvodnja visoke dodane vrijednosti, obnovljivi izvori energije i zelene tehnologije, “life sciences” (farmaceutika i biotehnologija) te logistika i napredne industrijske usluge, kažu u Ministarstvu dodajući da se kao horizontalni prioriteti ističu digitalna i zelena tranzicija, ulaganja u R&D i inovacije te projekti koji jačaju integraciju Hrvatske u globalne lance vrijednosti.
“U praksi, državne politike i poticaji najviše su usmjereni na sektore koji kombiniraju tehnološku složenost, izvoznu orijentaciju i održivost, uz poseban naglasak na greenfield projekte, rekli su nam. S druge strane, domaći poduzetnici u devet mjeseci prošle godine u inozemstvo investirali su tek 282 milijuna eura, što je ogroman pad u odnosu na isto razdoblje 2024. kada su hrvatske investicije u inozemstvo dosegnule rekordnih 2,6 milijardi eura.
Najviše naših ulaganja otišlo je u Švicarsku te Bosnu i Hercegovinu u kojoj je Hrvatska vodeći investitor – prema podacima Centralne banke BiH (CBBH) hrvatske investicije u BiH u prvoj polovici 2025. iznosile su oko sto do 150 milijuna eura, što je oko 25 posto ukupnog FDI priljeva u susjednu zemlju.
Manjak radne snage
Dok HNB daje “tvrde” brojke, istraživanje Europske investicijske banke o o ulaganjima u 2025. (EIBIS) pokazuje da 86 posto europskih tvrtki ulaže, ali očekivanja rastu sporije zbog geopolitičkih tenzija, pogoršanja političkog i regulatornog okruženja te ekonomske klime. Tek oko četiri posto EU tvrtki lani je očekivalo povećanje ulaganja, dok je u 2024. takva očekivanja imalo njih osam posto. Što se tiče hrvatskih poduzeća, devet od deset je ulagalo u prošloj godini, što je iznad EU prosjeka.
Neizvjesnost (83 posto), nestašica kvalificirane radne snage (79 posto) i troškovi energije (75 posto) glavne su prepreke za ulaganja u EU, prema EIBIS-u. Za hrvatske tvrtke najveći izazov i dalje ostaje dostupnost kvalificirane radne snage, koju preprekom smatra 90 posto hrvatskih tvrtki, što je znatno iznad prosjeka EU-a.
“Prema Business Ready 2025 izvješću Svjetske banke, Hrvatska ostvaruje vrlo dobre rezultate, što se jasno vidi kroz ocjene deset tematskih indikatora koji prate životni ciklus poduzeća”, komentiraju u Ministarstvu gospodarstva. Tako u području osnivanja poduzeća na ljestvici 101 zemlje Hrvatska zauzima 12. mjesto s ukupno 87,6 bodova, “što potvrđuje da je proces pokretanja poslovanja jednostavan, digitaliziran i administrativno učinkovit”.
Slično tome, u segmentu komunalnih i infrastrukturnih usluga Hrvatska je rangirana na 13. mjestu s 86,8 bodova, a posebno se ističe tržište rada gdje Hrvatska zauzima šesto mjesto sa 74,9 bodova, “što upućuje na relativno fleksibilan i funkcionalan sustav radnih odnosa”.
U Ministarstvu ističu području međunarodne trgovine u kojem smo rangirani na prvom mjestu s ostvarenih 84,7 bodova “što ukazuje na visoku učinkovitost uvoznih i izvoznih procedura, carinskih postupaka i povezanih administrativnih zahtjeva”. “Ministarstvo kontinuirano radi na unapređenju investicijske klime kroz administrativno rasterećenje, pojednostavljenje procedura i smanjenje neporeznih i parafiskalnih davanja kako bi se dodatno potaknula kvalitetna i dugoročna ulaganja u Hrvatskoj”, poručuje Batinić.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu