S trenutnim udjelom djelomično naplativih i potpuno nenaplativih kredita (NLP) od 64 posto, građevinarstvo je u najnepovoljnijem položaju među svim grupama korisnika kredita, a riječ je o udjelu koji je 4,9 puta veći od prosječnog u Hrvatskoj i 2,4 puta veći od onog koji bilježe nefinancijska društva.     

U analizi Hrvatske gospodarske komore “Kvaliteta kredita u djelatnosti građevinarstva” navodi se kako trenutno NLP-ovi u djelatnosti građevinarstva iznose 5,7 milijardi kuna, što je čak tri milijarde kuna više nego u prvom kvartalu 2010. godine, ali i 3,1 milijardu kuna manje nego u prvom polugodištu 2015. godine kada su dosegli najvišu vrijednost.

U okviru nefinancijskih društava djelatnost građevinarstva ostvarila najveće povećanje iznosa loših kredita u razdoblju od 2010. do 2017. godine, čime je njihov udio u ukupnim NPL-ovima nefinancijskih društava povećan s 18,1 na 24,9 posto.

Dugotrajna kriza

U Komori kaže da je riječ je o materijalizaciji učinaka dugotrajne krize koja je u građevinarstvu bila dublja i dugotrajnija nego u ostalim djelatnostima, što je dovelo do pogoršanja poslovnog i financijskog položaja građevinskih tvrtki, a time i do nakupljanja loših kredita.     

       Prema analizi Komore, od prvog kvartala 2010. do drugog kvartala 2017. godine udio loših kredita u ukupnim kreditima u djelatnosti građevinarstva pogoršao se za 46,1 postotni bod, što je znatno više od državnog prosjeka (pogoršanje za 4,3 postotna boda) te od prosjeka nefinancijskih društava (pogoršanje za 12,0 postotnih bodova). “Rast udjela NPL-ova u ukupnim kreditima u građevinarstvu bilježio se do trećeg kvartala 2015. godine, nakon čega on praktički stagnira jer se paralelno sa smanjivanjem iznosa loših kredita smanjuje i stanje kredita koje koriste tvrtke iz djelatnosti građevinarstva. Riječ je o začaranom krugu u kojem banke već niz godina zaoštravaju svoju kreditnu politiku prema građevinarstvu zbog povećanih rizika, zbog čega se smanjuje razina kredita, ali i ugrožava egzistencija i razvoj građevinskih tvrtki koje sve teže financiraju svoje poslovanje uz teškoće u realizaciji novih poslova”, kaže se u analizi.

RH nije iznimka

Hrvatska nije iznimka kada je riječ o problematici loših u građevinarstva. I u velikom dijelu europskih zemalja tijekom krize građevinarstvo bilo među najpogođenijim djelatnostima.      

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Tako je, primjerice, udio NPL-ova građevinarstva u ukupnim NPL-ovima nefinancijskih društava tijekom gospodarske krize u Španjolskoj dosezao 35 posto, Rumunjskoj 39, Italiji 43, a u Mađarskoj (uključujući ulaganja u poslovne nekretnine i do 50 posto. Nepovoljna se situacija zadržala i na kraju 2016. godine kada je u eurozoni udio NPL-ova u kreditima građevinarstva iznosio 19,5 posto i bio je najviši od svih djelatnosti. Pritom je udio NPL-ova građevinarstva u ukupnim NPL-ovima nefinancijskih društava eurozone dosezao gotovo 13 posto.