Raste broj slučajeva upale pluća tijekom ljeta. Sve više oboljelih bilježe šibenska Opća bolnica i zagrebačka Klinika za infektivne bolesti dr. Fran Mihaljević. Pogotovo zabrinjava jedna vrsta koju je zbog atipičnih simptoma teže dijagnosticirati.

Povećava se broj pacijenata s upalom pluća. Pogotovo onih s atipičnom upalom koju uzrokuje bakterija mikoplazma. ‘Njezina je osobitost to što se može pojavljivati u bilo koje doba godine i puno je češća u male djece, starije od godine i mlađih odraslih iako nema pravila, može se javiti i kod onih puno mlađih ili puno starijih’, rekao je zamjenik ravnatelja Klinike Fran Mihaljević Zoran Barušić za Dnevnik Nove TV.

Prvi simptom atipične upale pluća obično je povišena tjelesna temperatura, ne previsoka. Zatim se javljaju suhi kašalj, bol u prsima, kratkoća daha, umor, glavobolja. Simptomi su često neobični za upalu pluća. Može doći i do upale mozga, kožnih osipa ili nekog poremećaja svijesti. Prenosi se kapljičnim putem.

‘To su uzročnici koji imaju neke simptome koji mogu biti nepovezani s pneumonijom, zato što ti uzročnici uzrokuju simptome sami za sebe. Često pacijenti znaju reći da povraćaju od kašlja, što nije tipično za običnu upalu pluća. Svašta se tu zna naći’, objasnio je liječnik Juraj Jug.

Akcija HALMED-a

Iz ljekarni se povlači lijek koji Hrvati masovno koriste, a za koji nema zamjene

Atipična upala pluća krajem prošle godine počela se češće pojavljivati u Aziji i nekim europskim zemljama. U Klinici Fran Mihaljević porast bilježe već nekoliko mjeseci. ‘Nasreću prolazi ambulantno ili kroz naše dnevne bolnice, ali ima onih s težim kliničkim oblicima bolesti, osobito kad govorimo o dječjoj populaciji, koji su liječeni bolnički praktički s intenzivnim metodama liječenja u pojedinim situacijama’, rekao je Barišić za Dnevnik Nove TV.

Porast slučajeva je zamjetan, ali ne i zabrinjavajući, napominju u bolnici. Zašto do upale pluća dolazi i tijekom ljeta, teško je reći.

‘Nema tu više nekog posebnog pravila kao što je to bilo prije, ali pitanje je ipak ponašanje ljudi. Sad smo mi svi više pod klimom, velike su temperaturne razlike između unutarnjeg i vanjskog prostora, ali povećao se i broj sati boravka u zatvorenom prostoru, čime povećavamo šansu da ćemo prenijeti neku zaraznu bolest, manje se otvaraju prozori, što bi trebalo raditi što više’, rekao je Jug.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo bilježi podjednak broj oboljelih u srpnju i kolovozu kao i proteklih godina. Liječnici pak kažu da se jedna vrsta može spriječiti, i to cijepljenjem protiv pneumokoka.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost