U sklopu četvrtog izdanja Energy Market Foruma (EMF) održana je panel diskusija pod nazivom E-mobilnost – poticanje čistog transporta u sklopu koje je Dino Brekalo iz Toyota Centra Zagreb upozorio da u Europi trenutno postoji 250 milijuna automobila koji direktno utječu na onečišćenje okoliša. „Danas trebamo energetski učinkovite vozne parkove koji će smanjiti emisije škodljivih ispušnih plinova radi sprečavanja oboljenja ljudi, životinja i prirodnih staništa“, smatra Brekalo.

Ipak, nove tehnologije mogu pomoći u rješavanju dijela problema, ali ne u potpunosti jer je u segment sigurne, čiste i ekološki prihvatljive vožnje i autoindustrije uračunato mnoštvo vanjskih faktora. U obzir se, između ostalog, mora uzeti cjelokupna bilanca emisije štetnih tvari, od proizvodnje struje ili goriva, transporta pa do korištenja vozila, naglasio je.

Goran Pejić iz Centar za vozila Hrvatske (CVH) dodao je da samo u Hrvatskoj postoji 2 milijuna vozila od čega je najveći udio osobnih automobila te da su trendovi emisija CO2 zabrinjavajući. Ujedno, kao jedan od vodećih problema nameće se i prosječna starost hrvatskog voznog parka od gotovo 13 godina, kao i tehnička neispravnost takvih vozila. „Emisije CO2 kod uvezenih rabljenih vozila još je veća, dok nova vozila ipak emitiraju manje štetnih plinova što dovodi do zadovoljavajuće spoznaje da je automobilska tehnologija dobrim dijelom sanirala vlastite nuspojave. No, u tome treba ustrajati i dalje jer postajemo dio jedinstvenog tržišta u sklopu kojeg je protok automobila iz članice u članicu slobodan“, dodao je.

Zoran Lulić s Fakulteta strojarstva i brodogradnje složio se da je u razvoju motora i automobilskih tehnologija napravljen veliki generacijski napredak. „Posljednjih nekoliko godina i kod nas bilježimo mogućnost korištenja prepoznatljivih poticaja uz pomoć kojih se situacija po pitanju sigurnosti života i okoliša može dodatno popraviti. S aspekta energetske učinkovitosti, ovdje se hibridna tehnologija pokazala kao ona koja daje najveću iskoristivost“, smatra Lulić. Dodao je i da je ovogodišnja brojka prometnih nesreća sa smrtnim ishodom na hrvatskim cestama, njih više od četiri stotine, veća i od europske razine, što je rezultat loših navika u vožnji te neadekvatnog voznog parka.

Po pitanju hibridnih pogonskih tehnologija, voditelj pilot-projekt kojim Renault proučava stanje infrastrukture za električna vozila Željko Purgar, ističe da su one vrlo zanimljive za države u kojima je specifični faktor emisije CO2 veći. Kao primjer naveo je Njemačku i Japan gdje su emisijski faktori CO2 veći od 500 gCO2/kWh električne energije te dodao i da su u Hrvatskoj visoki poticaji za električna vozila više nego opravdani. „Hrvatska mora pronaći koncept e-mobilnosti koji joj najviše odgovara. Cilj je što manja emisija CO2 i što veći doseg električnih automobila, koja bi do sljedeće godine mogla iznositi 400 kilometara. Imamo mnoštvo novih dionika na tržištu e-mobilnosti, mahom mladih ljudi poput Rimca, koji razmišljaju kroz prizmu novih ekoloških ciljeva što garantira opstanak dobrih trendova u budućnosti. Definitivno bismo im trebali osigurati sredstva kako bi svoje inovacije mogli razvijati i dalje“, zaključio je Purgar.

Da 70 posto ukupnog zagađenja zemlje i zraka dolazi upravo od cestovnog prometa, potvrdio je i Mario Stipetić iz Ministarstva zaštite okoliša i prirode. „Ulaskom u EU obavezali smo se uskladiti zakonsku regulativu s europskim trendovima, a natječaji za poticaje za obnovljive izvore energije objavljuju se sukladno trenutku u kojem se nalazimo i u skladu sa strateškim dokumentima kojima se vodimo. Nastojimo postići smanjenje emisija štetnih plinova bez da remetimo gospodarski razvoj“, pojasnio je Stipetić. Gledano na konkretnom primjeru, dodao je, u Republici Hrvatskoj samo na bolovanja zbog onečišćenja zraka odlazi 11 milijuna eura. „Stoga nam je smanjenje emisije CO2 i veća kvaliteta zraka za naše stanovnike koji će manje, ili neće uopće, obolijevati jedan od najvažnijih ciljeva“, zaključio je Stipetić.

Upravo je HEP sudjelovao u donošenju širih javnih i nacionalnih politika po pitanju obnovljivih izvora energije, kazao je Ivica Skorić, voditelj HEP-ova projekta e-mobilnosti. „Do 2020. godine planiramo postaviti preko dvije stotine punionica za električna vozila. Bitno je naglasiti da kroz javnu infrastrukturu za punjenje električnih vozila temeljene na konceptu naprednih elektroenergetskih mreža treba omogućiti brže i kvalitetnije širenje koncepta ekološki prihvatljive vožnje – što jest jedna od misija HEP-a“, dodao je.

Dražen Došen, iz Porschea Hrvatska, najavio je da će ova automobilska kuća do 2025. imati čak 30 modela automobila pokretanih isključivo na električni pogon, „Riječ je o vozilima prilagođenima za gradski promet kojima dajemo svoj doprinos očuvanju okoliša. Elektrifikaciju automobila prihvatila je čitava automobilska industrija zahvaljujući ekološkim normama, a i slučajevima poput Volkswagenove afere s ispušnim plinovima“, smatra Došen.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Kao i ostali sugovornici, zaključio je da bi sredstva subvencija za nabavku električnih i hibridnih vozila trebala usustaviti, a ne kao što je bila dosadašnja praksa „jedne godine da, druge ne“ jer bi stabilan i siguran financijski okvir omogućio uspostavljanje respektabilne infrastrukturne u skladu s europskim trendovima.