Kada je riječ o standardu umirovljenika, Vlada se proteklih godina najčešće pozivala na jednokratne dodatke pa su se brojali milijuni raspoređeni umirovljenicima pod etiketom energetskih, COVID ili inflacijskih dodataka. I upravo su te isplate izazivale zlu krv među umirovljenicima; budući da su izvanredne i nepredvidive, a k tomu su, zahvaljujući cenzusima, obezvrjeđivale staž i doprinose onih s većim mirovinama, piše Moje vrijeme.

Širenje

Brzorastuća tvrtka zapošljava i nudi iznadprosječna primanja: Evo o kojim pozicijama je riječ

No postoji samo jedan mehanizam kojim se mirovine trajno i sustavno povećavaju, a da se pri tome ne narušava pravednost. To je aktualna vrijednost mirovine (AVM) putem koje se provode polugodišnja usklađivanja. Naime, AVM je iznos u eurima koji se množi s osobnim bodovima umirovljenika i tako nastaje osnovica za izračun mirovine pri čemu osobni bodovi predstavljaju parametar koji objedinjuje akumulirane uplate u mirovinsko osiguranje i godine mirovinskog staža.

AVM se utvrđuje dvaput godišnje na temelju kretanja plaća i troškova života, a od 1. siječnja 2025. iznosi 13,57 eura. Svaka promjena AVM-a automatski se primjenjuje na sve mirovine ostvarene u sustavu generacijske solidarnosti; bez obzira na staž, iznos primanja ili datum umirovljenja.

Svima više, ali ne svima jednako

Od umirovljenika s malim mirovinama često čujemo da bi mirovine trebalo dizati na način da se onima koji primaju malo – mirovina usklađuje po višoj stopi od onih koji primaju puno. Na komentar kako bi to značilo postepeno izjednačavanje iznosa mirovina onih koji su radili dugo i uplaćivali puno s mirovinama onih koji su radili kratko i uplatili malo, odgovaraju da su prvi ionako nagrađeni većim plaćama i startno većom mirovinom. No to bi bilo, govori nam to bazično ljudsko poštenje, nepravedno.

Ako želimo dugoročno održiv i pravedan sustav, povećanje aktualne vrijednosti mirovine mora biti glavni put do boljih primanja umirovljenika. Na tom je tragu i neparlamentarna stranka Blok umirovljenici zajedno krajem prošle godine zatražila povećanje mirovina upravo kroz povećanje AVM-a na minimalno 22 eura.

To bi, u praksi, povećalo razliku unutar skupine radničkih mirovina, no ne bi narušilo vrijednost rada i doprinosa onih koji su dugo radili. “Takva puna starosna mirovina ne bi mogla biti manja od 902 eura, bez obzira na visinu plaće tijekom radnog vijeka”, poručili su iz BUZ-a.

Povećanje kroz AVM je najpoštenije

Osobe koje su dulje radile i uplaćivale veće iznose u mirovinski sustav stekle su više osobnih bodova, što proporcionalno povećava njihovu mirovinu. Time ostaje očuvana razlika između onih koji su uplaćivali više i manje, jer ta razlika proizlazi iz radnog staža i uplaćenih doprinosa, a ne iz privilegija, piše Moje vrijeme.

S druge strane, modeli koji uvode dodatke za osobe s najnižim mirovinama, a često i s kraćim radnim stažem, mogu izazvati nezadovoljstvo među umirovljenicima s dužim radnim vijekom. Takvi modeli, iako socijalno usmjereni, mogu umanjiti vrijednost radnih godina i uplata osoba koje su dulje radile i uplaćivale više.

pametno rješenje

Monri Payments prvi u regiji trgovcima omogućuje Click to Pay rješenje u suradnji s Mastercardom

mikro poduzetnici

Velike promjene ne donose samo veliki sustavi

Socijalna pomoć za osobe s niskim mirovinama i dalje je potrebna, no stručnjaci ističu da bi to trebalo rješavati kroz sustav socijalne skrbi, a ne kroz mirovinski sustav, koji ima specifična pravila temeljena na radu i uplaćenim doprinosima.