Ni u jednom od tri izvješća koje su eksperti Europske komisije sačinili u pogledu stanja u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala te reforme pravosuđa nije ocijenjeno da je Hrvatska postigla veći i očekivani napredak u rješavanju ključnih pitanja. Uz takvu generalnu ocjenu, navedimo i osobito pikantne zaključke. U Hrvatskoj nema ni jedne prave istrage korupcije na visokoj razini! Iako je gospodarski kriminal u laganom padu, lani je zbog njega državni budžet oštećen čak 16 posto više nego 2004. godine. No nismo dobili podatke o kriminalu u stečajevima, valjda zato što je lani bilo “samo” 19 takvih slučajeva. Nisu povećani ni analitički kapaciteti kako bi se efikasnije statistički pratila korupcija u policiji, državnom odvjetništvu i sudstvu, a sve to istom metodologijom kako bi se podaci mogli uspoređivati. Eksperti EK još tvrde: da bi se moglo vidjeti stvarne razmjere korupcije u Hrvatskoj, mora se ustanovljavati i bilježiti korupcija koja postoji u policiji, sudstvu, poreznom i carinskom sustavu, zdravstvu i obrazovanju. Za integralni sadržaj izvješća EK vlada veliko zanimanje jer je prva neutralna stručna ekspertiza, a na nju će se EK oslanjati prilikom predstojećih pregovora o dva poglavlja. Naime, Europska komisija dogovorila je misiju u Hrvatskoj kako bi dobila informacije u svezi s dva poglavlja o kojima će pregovarati s Hrvatskom, a to su Pravda, sloboda i sigurnost te Pravosuđe i temeljna ljudska prava. Misija EK djelovala je u Hrvatskoj od 3. do 7. srpnja da eksperti iz zemalja članica EU pomognu EK u procjenjivanju situacije u Hrvatskoj na nekoliko ključnih područja. To su reforma pravosuđa, korupcija, borba protiv organiziranog kriminala, funkcioniranje policije, granice s Mađarskom, Slovenijom te Srbijom i CG te posebno granica s BiH, morska granica i zaštita podataka. Delegaciju je činilo osam eksperata iz različitih članica EU, tri predstavnika EK i 4 člana izaslanstva EK u Hrvatskoj. U njihovim izvješćima, iako u nijansama bilježe razna pojedinačna postignuća hrvatske administracije, ipak prevladava kritičan ton, osobito u pogledu ograničene političke volje za borbu protiv korupcije i reformu pravosuđa. Dok se u pogledu borbe protiv organiziranog kriminala naznačuje čak lagani porast organiziranog kriminala u Hrvatskoj, o čemu piše novi Globus, za Nacionalni program suzbijanja korupcije 2006.-2008. navode brojne manjkavosti u čak četiri područja. Ocjenjuju da je manjkav njezin sadržaj, percepcija koju ima u javnosti, a kao najteže probleme navode primjenu i održivost te strategije.

Uz konstataciju da Vlada kasni s izradom Zakona o financiranju političkih stranaka, eksperti EK smatraju da su upitni prijedlozi kojima bi se došlo do razumljive legislative kad je riječ o hitnoj potrebi da se to odlučujuće područje konačno i regulira. Kako kažu, postoje brojni dokazi o tome da su financiranje stranaka privatnim novcem i korupcija visoke razine u Hrvatskoj išli “ruku pod ruku”, no ipak diskusija o tom zakonskom području uopće nije uznapredovala. U tom kontekstu čak ističu kako su “predstavnici EK dali Vladi međunarodnu studiju koja se bavi pitanjem financiranja političkih stranaka, a što bi trebalo utjecati na legislativu u svezi s predsjedničkim izborima”. No kažu da nisu dobili nikakvu naznaku u pogledu ključnih područja poput financiranja stranaka iz privatnih izvora“.
”Potpuno je nejasno što se zapravo na tom području u Hrvatskoj predlaže. Možemo prihvatiti da su detalji o tome propisu odgođeni za 30. rujna, ali smo očekivali da će početni draft biti poznat javnosti već u ovoj fazi. Ne treba zaboraviti da Nacionalna strategija borbe protiv korupcije 2006-2008. postoji od prosinca 2005. Takva ograničena politička podrška toj strategiji donijet će nove probleme u prihvaćanju pravnih rješenja koji uređuju financiranje političkim stranaka“, procjenjuju u izvješću za EK. U pogledu reforme pravosuđa ističu da sudstvo nije dovoljno neovisno o Ministarstvu pravosuđa jer se Ministarstvo pravosuđa i saborski Odbor za pravosuđe ”previše miješaju u imenovanje sudaca“. No Ministarstvo pravosuđa našlo se na meti kritika zbog više stvari. Ponajprije u pogledu sudskog sustava koji treba racionalizirati (ukinuti nepotrebne sudove), a u tom pogledu proces je tek započeo i nije ništa poduzeto za sveobuhvatnu racionalizaciju sudskog sustava. Izvješće kritizira i stav hrvatskih sudaca prema javnosti. Tako ocjenuju da suci moraju promijeniti svoj stav u odnosu na javnost ”jer su tu da služe javnosti, a ne obratno”. Oni koji se s time ne mire, stoji u izvješću, trebali bi posao potražiti drugdje. Izvješće stoga i preporučuje potpuno novi sustav disciplinskih mjera u sudstvu kao i davanje prava javnom pravobranitelju da može pokretati disciplinske postupke protiv sudaca koji ne obavljaju svoju dužnost kako treba. U izvješću se posebno naglašava da javni pravobranitelj mora postati kompetentan kako bi odgovorio na žalbe građana koje se odnose na sudstvo.

Glavne preporuke misije EK

Vlada treba dati pravu političku podršku Nacionalnom vijeću koje nadzire provedbu Nacionalne strategije borbe protiv korupcije te uključiti, a ne izbjegavati, predstavnike civilnog društva, te predstavnike oporbe ako to oni žele
U Nacionalnom vijeću treba se etablirati stalno tijelo u kojem će na duge staze raditi stalno zaposleni, nepolitični civilni službenici koji će iz dana u dan pratiti primjenu nacionalne antikorupcijske strategije, a njihov rad ne smije biti doveden u pitanje izborima 2007.
Zakon o financiranju političkih stranaka mora biti sačinjen bez odgađanja, i to u konzultaciji s predstavnicima civilnog društva te, ako zatreba, uz vanjsku pomoć
Treba revidirati propis o oduzimanju imovinske koristi ostvarene pomoću korupcije i organiziranog kriminala i uskladiti ga s onim što postoji u svijetu
Zakon o pristupu informacijama mora biti unaprijeđen tako da središnjoj vlasti omogući da zatraže od svih državnih institucija i lokalnih vlasti informaciju o tome kako se provodi zakon
Treba zakonski jasnije definirati kriterije za imenovanje i opozivanje s ključnih funkcija u Državnom odvjetništvu
USKOK mora o svim svojim aktivnostima ostaviti pisani trag uključujući i sve o tome kako koristi svoje ovlasti, a ovlasti USKOK-a moraju se proširiti i na zloporabu dužnosti