Savez za energetiku Hrvatske završio je deveti dodatak Studiji o stanju projekata obnovljivih izvora energije u Republici Hrvatskoj, a na temelju podataka dostupnih zaključno s početkom kolovoza koje je objavio Hrvatski operator tržišta energije (HROTE).

U Republici Hrvatskoj je na dan 07.08.2015. godine, u sustavu poticaja, u pogonu bilo 1.207 elektrana na obnovljive izvore energije (OIE), a ukupna instalirana snaga tih postrojenja iznosi 430,88 MW. U odnosu na posljednje izvješće Saveza za energetiku Hrvatske od kraja siječnja ove godine riječ je o povećanju za 137 elektrana ukupne instalirane snage 18,286 MW. Tako je elektroenergetski sustav bogatiji za 130 solarnih elektrana, jednu hidroelektranu, tri elektrane na biomasu i tri elektrane na bioplin, dok se broj instaliranih i u rad puštenih pogona koji koriste druge izvore obnovljive energije nije povećao.

Po instaliranoj snazi, na prvom mjestu je 16 vjetroenergetskih postrojenja s ukupno 339,250 MW, dok se na drugom mjestu nalazi 1.115 solarnih elektrana s ukupno 40,391 MW. Zanimljivo, u odnosu na posljednje izvješće, treće mjesto koje su čvrsto držala kogeneracijska postrojenja sad su preuzele elektrane na bioplin s ukupno 15,934 MW. Četvrto mjesto zauzimaju elektrane na biomasu s 14,925 MW, peto mjesto kogeneracijska postrojenja s 13,293 MW, šesto mjesto elektrane na deponijski plin i plin iz postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda s ukupno 5,5 MW, dok u sustavu poticaja još uvijek u pogonu nema niti jedne geotermalne elektrane. Po instaliranoj snazi, najveće pojedinačno postrojenje obnovljivih izvora energije je "Vjetroelektrana Velika Glava, Bubrig i Crni Vrh" tvrtke RP GLOBAL DANILO d.o.o., a instalirana snaga toga postrojenja iznosi 43,00 MW.

Vrsta postrojenja	TS 33/2007; TS 63/2012 i TS 133/2013	Ukupna instalirana snaga (MW)	Rang
Vjetroelektrane europski parlament ‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’ Budućnost bez dima Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost	16	339,250	1.
Sunčane elektrane	1155	40,391	2.
Hidroelektrane	7	1,587	7.
Elektrane na biomasu	7	14,925	4.
Elektrane na bioplin	15	15,934	3.
Kogeneracijska postrojenja	5	13,293	5.
Elektrane na deponijski plin	2	5,500	6.
Geotermalne elektrane	0	0	8.
Ukupan broj elektrana	1207	–
Ukupna instalirana snaga (MW)	–	430,88

Tablica 1: Povlašteni proizvođači s kojima je HROTE sklopio ugovor o otkupu električne energije po TS-u iz 2007., 2012. i 2013. godine, a čija su postrojenja u sustavu poticanja (revidirano stanje na dan 07.08.2015.)

U narednom periodu predviđa se puštanje u pogon još 138 postrojenja ukupne planirane snage 502,615 MW, a podatak proizlazi iz analize sklopljenih ugovora o otkupu električne energije iz postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije, a koja još uvijek nisu puštena u pogon. Usporedno s posljednjim izvještajem Saveza za energetiku Hrvatske od kraja siječnja ove godine broj postrojenja koja nisu puštena u pogon iznosio je 280, a planirana instalirana snaga tih postrojenja iznosila je 494,237 MW.

Po planiranoj snazi, na prvom je mjestu 13 vjetroenergetskih postrojenja s ukupno 404,700 MW, na drugom mjestu je 25 elektrana na biomasu s ukupno 56,795 MW, dok treće mjesto zauzima 15 elektrana na bioplin s ukupno 16,724 MW. Usporedno s posljednjim izvještajem Saveza za energetiku Hrvatske, i ovdje je došlo do promjene u rangu elektrana po vrsti obnovljive energije koju koriste. Posebno je važno naglasiti trend povećanja interesa za ulaganjima u elektrane na biomasu i bioplin, ali i u male hidroelektrane.

Tablica 2: Nositelji projekata s kojima je HROTE sklopio ugovor o otkupu električne energije po TS-u iz 2007., 2012. i 2013. godine, a čija postrojenja još nisu puštena u pogon (revidirano stanje na dan 07.08.2015.)

Ono što posebno privlači pažnju, a o čemu do sada uopće nije bilo riječi u hrvatskim medijima, jest još jedan dokument koji je objavio HROTE početkom ovoga mjeseca. Riječ je o dokumentu pod nazivom 'Sklapanje ugovora o otkupu električne energije s HROTE-om do ispunjenja ciljeva iz Nacionalnog akcijskog plana za obnovljive izvore energije do 2020. godine.'. Ovaj dokument upućuje vrlo jasnu poruku investitorima, a to je da je u pogledu gradnje postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije i gdje se pritom proizvodnja takve energije potiče ostalo još jako malo prostora. Prema tom dokumentu u potpunosti je popunjena kvota za vjetroelektrane i solarne elektrane, a moguće je izgraditi još vrlo mali broj elektrana na bioplin, geotermalnih elektrana te elektrana na biomasu. Ipak, nešto više prostora ostaje u pogledu gradnje malih hidroelektrana.

Graf i tablica u nastavku prikazuju usporedbu zadanih ciljeva iz Nacionalnog akcijskog plana za obnovljive izvore energije do 2020. godine s dosad instaliranim elektranama i onim projektima za koje su sklopljeni ugovori o otkupu, ali još uvijek nisu pušteni u pogon. Rezultat jest ostatak do ostvarenih ciljeva i ti podaci naznačuju početak nove borbe na tržištu. A ta borba uključuje 1,84 MW elektrana na bioplin, 5,29 MW geotermalnih elektrana, 13,28 MW elektrana na biomasu te čak 93,68 MW malih hidroelektrana. Ipak, ovo ne bi trebalo obeshrabriti investitore da nastavljaju razvijati one projekte obnovljivih izvora energije koji u kontekstu aktualnih elektroenergetskih ili tržišnih ograničenja nemaju zapreke da se priključe te da se tako proizvedena energija koristi za vlastite potrebe ili za prodaju po prosječnoj tržišnoj cijeni.

Grafikon 1: Sklapanje ugovora o otkupu električne energije s HROTE-om do ispunjenja ciljeva iz Nacionalnog akcijskog plana za obnovljive izvore energije do 2020.

* Osim navedenog, u tijeku je sklapanje ugovora o otkupu za postrojenja na bioplin, ukupne instalirane snage 1 MW.

**Osim navedenog, dodatno je sklopljeno ugovora o otkupu za 323,2 MW vjetroelektrana koje su izvan trenutne kvote

Tablica 3: Sklapanje ugovora o otkupu električne energije s HROTE-om do ispunjenja ciljeva iz Nacionalnog akcijskog plana za obnovljive izvore energije do 2020.

Dodajmo ovome kako se vrlo skoro očekuje usvajanje novog i jedinstvenog Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji, a koji bi trebao otvoriti novi put razvoju ovoga sektora u Hrvatskoj.