Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta je putem priopćenja objavilo kako je danas na inicijativu ministra dr. sc. Željka Jovanovića u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta održan prvi radni sastanak s ciljem praćenja i prevencije problema prehrane učenika u osnovnim školama. Sastanku su nazočili ravnatelji škola iz različitih krajeva Hrvatske, predstavnici jedinica lokalne i područne uprave i samouprave, Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo, Ministarstva rada i mirovinskoga sustava te Ministarstva socijalne politike i mladih.

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta uputilo je, kako je javnosti poznato, 21. ožujka svim osnovnim školama u državi dopis sa zamolbom da nas izvijeste o statusu organizirane prehrane za njihove učenike. Također, tražili smo procjenu škola o broju učenika kojima je školski obrok jedini obrok u danu. Gotovo sve škole dostavile su podatke iz kojih je razvidno da je u Hrvatskoj takve djece 0,3 posto s tim da je velik dio i te djece već uključen u neki od oblika potpore. Ministar dr. sc. Željko Jovanović istaknuo je kako je cilj danas održanoga sastanka osigurati okvir za tješnju suradnju svih odgovornih koji se skrbe o ovom problemu. "Riječ je o djeci, stoga se moramo kloniti senzacionalizma. Ovome problemu moramo pristupiti objektivno, vodeći pri tome računa da svi uključeni u rješavanje ovih problema preuzmu odgovornost za svoj dio. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta u tome je spremno preuzeti koordinativnu ulogu",  rekao je ministar. Njegovu su inicijativu pozdravili svi sudionici sastanka naglasivši kako ovakvo povezivanje struke iz različitih resora pruža mogućnost za razmjenu iskustava i ideja kako bi se sustavno i na nacionalnoj razini riješio problem djece kojima je obrok u školi jedini obrok u danu, stoji u priopćenju.

Prema podacima za školsku godinu 2013./2014., a koje su Ministarstvu dostavili uredi državne uprave u županijama i Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport Grada Zagreba, u školsku prehranu uključeno je gotovo 60 posto djece. Prehranu učenika prema zakonu dužni su osigurati osnivači osnovnih škola – gradovi, općine i županije, za što je u državnome proračunu osiguran novac iz decentraliziranih sredstava. Za socijalno ugrožene kategorije učenika prehrana je u školama sufinancirana ili potpuno besplatna, što je također u nadležnosti lokalne uprave i samouprave, javljaju priopćenjem.

Najviše je djece uključeno u školsku prehranu u Krapinsko-zagorskoj županiji (90,65 posto) i Gradu Zagrebu (Zagreb ima školske kuhinje u svim školama, a u prehranu je uključeno oko 90 posto osnovnoškolaca). Najmanje je djece uključeno u prehranu u Dubrovačko-neretvanskoj (9,64 posto) i Splitsko-dalmatinskoj županiji (12,13 posto), dijelom zato što te dvije županije imaju malo škola koje imaju školsku kuhinju.
Na sastanku je, između ostaloga, upozoreno kako je unatoč uspostavljenom sustavu organizirane prehrane u školama teško razlikovati djecu koja ne žele jesti i koja nemaju što jesti. Naime, kako je istaknula dr. sc. Ivana Pavić Šimetin, specijalistica školske medicine i pomoćnica ravnateljice Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo, u javnosti se često brkaju pojmovi gladi i pothranjenosti, javljaju priopćenjem.

U dobi od 7 do 15 godina zabilježeno 27,7 posto djevojčica i 32 posto dječaka s prekomjernom tjelesnom težinom

"U razvijenome svijetu, pa tako i u Hrvatskoj, uzrok pothranjenosti nije glad. Dapače, djeca nižega socijalno-ekonomskog statusa češće su pretila jer jedu nezdravu i jeftinu visokokaloričnu hranu", rekla je dr. sc. Ivana Pavić Šimetin te upozorila kako nam zapravo prijeti opasnost povećanja broja pretile, a ne pothranjene djece. Statistike u posljednjih godina pokazuju kako je broj pothranjene djece čak i u padu (pothranjeno je samo 1,5 posto učenika). Istodobno je u dobi od 7 do 15 godina zabilježeno 27,7 posto djevojčica i 32 posto dječaka s prekomjernom tjelesnom težinom, od čega je 11,2 posto dječaka i 7,2 posto djevojčica – pretilo.

Svjetska iskustva pokazuju da je najučinkovitija prevencija i pretilosti i pothranjenosti djece organizirana prehrana u školama. Predstavnice Ministarstva rada i mirovinskoga sustava te Ministarstva socijalne politike i mladih izvijestile su nazočne o novome fondu EU-a za najpotrebitije kojemu je jedan od ciljeva upravo nematerijalna potpora najugroženijim skupinama, a djeca i mladi spadaju u jednu od tih skupina. "Pozdravljamo ovu inicijativu i vidimo u njoj dobar način za identifikaciju krajnjih korisnika što je nama nužno u planiranju programa",  rekla je Natalija Bokulić, voditeljica Odjela u Službi za fondove EU-a Ministarstva socijalne politike i mladih. Prema podacima koje su škole dostavile Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta najveći je broj potrebite djece u Bjelovarsko-bilogorskoj i Međimurskoj županiji, dok takvih primjera uopće nema u Primorsko-goranskoj županiji i Gradu Rijeci.

Ankica Perhat, pročelnica Odjela uprave za zdravstvo i socijalnu skrb Grada Rijeke, rekla je da na njihovu području 20 posto učenika, dakle svako peto dijete, u školi užina, a čak 60 posto ih ruča. Za osiguravanje sufinancirane ili besplatne prehrane Rijeka je uspostavila kriterije koji su obuhvatniji od kriterija socijalne skrbi. Važno je i to što se oni godinama ne mijenjaju te je tako omogućeno lakše praćenje promjena u broju korisnika tih prava. Ankica Perhat naglasila je kako sve jedinice lokalne uprave i samouprave mogu izraditi slične kriterije na temelju prosječnih prihoda obitelji na njihovu području. Pritom je apelirala na sve odgovorne u pripremi takvih programa da se suzdrže populizma i fokusiraju mjere isključivo na one kojima je pomoć potrebna.

nije svaki isti

Zaboravite pitanje „isplati li se električni automobil“. Danas je važnije nešto drugo

Zagrebački startup

Razvili su platformu koju koriste Zaba, INA i Sofascore. Sada žele na strano tržište

Ravnatelji škola upozorili su na to kako često s jedinicama lokalne i područne samouprave neuspješno pokušavaju naći rješenja za besplatnu ili sufinanciranu prehranu učenika, pa i kada je riječ o samo 30-ak učenika čiji obrok dnevno stoji 150 kuna.

Novi sastanak u istom sastavu održat će se nakon uskrsnih blagdana, a do tada će svi sudionici poslati svoje prijedloge za uspostavu jedinstvenih kriterija prepoznavanja i razlikovanja potreba učenika osnovnih škola kojima je školski obrok jedini obrok u danu. Nadalje, dat će svoje viđenje rješenja problema odnosno pružanja potpore učenicima koji su prepoznati kao potrebiti te predložiti načine suradnje između škola, roditelja i učenika, zatim škola i lokalne zajednice te institucija na nacionalnoj razini, javljaju u priopćenju.