U Hrvatskoj je krajem prošlog mjeseca u raznim oblicima zaposlenosti radilo i uplaćivalo doprinose nešto više od 1,7 milijuna osoba, što je u odnosu na lanjski siječanj za gotovo 59 tisuća ili 3,5 posto više.

Na mjesečnoj razini broj osiguranika pri Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (HZMO) bio je za oko 3600 manji nego u prosincu, ali s krajem siječnja obično završava i razdoblje sezonskog pada zaposlenosti.

Godišnjim rastom zaposlenosti mjerene brojem osiguranika i dalje se ističe građevinarstvo. U tom sektoru trenutačno radi više od 152 tisuće ljudi ili 10.176 više nego prije godinu dana, što znači da je zaslužan za šestinu ukupnog povećanja zaposlenosti.

U proteklih godinu dana rastom broja osiguranika ističu se i dvije skupine djelatnosti koje se najvećim dijelom odnose na sektor države – zdravstvena zaštita i socijalna skrb (porast za 7455) te javna uprava i obrana (+6233), te sektor trgovine u kojemu je u godinu dana broj osiguranika povećan za 6185, na više od 251 tisuću.

U navedena četiri od ukupno 20-ak blokova djelatnosti prema evidenciji HZMO-a koncentrirano je, dakle, više od polovice ukupnog godišnjeg porasta zaposlenosti. Dodaju li im se još dvije kategorije djelatnosti u s godišnjim povećanjima većim od 5000, a to su prijevoz i skladištenje te stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti, ispada da samo šest od 20 djelatnosti nosi više od dvije trećine rasta zapošljavanja.

Pad u financijama
Nasuprot tome, pad aktivnosti proizvodnog sektora praćen je i padom zaposlenosti. U prerađivačkoj industriji broj osiguranika trenutno je nešto manji i od 250 tisuća, a u proteklih je godinu dana smanjen za 685. Usto, i u djelatnostima poljoprivrede, šumarstva i ribarstva danas je manje osiguranika nego prije godinu dana (pao je za 140 osoba, na nešto više od 57 tisuća).

Među uslužnim djelatnostima, pak, samo se u financijskom sektoru (uključujući i osiguranja) bilježi smanjenje zaposlenosti. Trenutno je u njemu nešto manje od 41 tisuća osiguranika, odnosno dvjestotinjak osoba manje nego prije godinu dana, ali tu su objašnjenja uglavnom vezana za tehnološki razvoj i učinkovitost. Sektorska obilježja kretanja na tržištu rada u nešto dužem razdoblju podosta govore i o strukturi gospodarskog rasta Hrvatske proteklih godina.

Primjerice, u protekle tri godine (stanje na kraju siječnja ove i 2022. godine) broj osiguranika pri HZMO-u povećan je za oko 136.300 ili 8,7 posto. Pritom ih je, primjerice, u prerađivačkoj industriji i poljoprivredi danas samo 1,6 odnosno 1 posto više nego tri godine prije. Nasuprot tome, u poslovanju nekretninama i u graditeljstvu zaposlenost je povećana za 20 posto. Isto tako, u tom je razdoblju za više od 16 posto povećan broj osiguranika u turističko-ugostiteljskim uslugama te u IT sektoru (Informacije i komunikacije).

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Marketing sutrašnjice

PANEL – Mediji i marketing: „Brojke više ne znače ništa ako publika ne vjeruje“

Radno intenzivni prednjače
Utjecaj turizma ogleda se i u natprosječnom postotnom porastu zaposlenosti u promatranom trogodišnjem razdoblju u djelatnosti prijevoza i skladištenja (za 15-ak posto) te u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima (+16,8%). Kod stručnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti, pak, natprosječan rast broja osiguranika (+16,4%) umnogome se povezuje s aktivnostima vezanim uz goleme priljeve sredstava iz europskih fondova, što uostalom vrijedi i za građevinarstvo.

Sve u svemu, broj zaposlenih koji je proteklih godina rastao po stopama između 2 i 3 posto. Ekonomist Velimir Šolje na Ekonomskom labu s tim u vezi je nedavno primijetio kako visoka stopa rasta zaposlenosti pokazuje (i) da u Hrvatskoj izostaje značajan rast produktivnosti jer je rast BDP-a usko koreliran s rastom broja zaposlenih.

“Razlog relativno sporog rasta produktivnosti leži u tome što se gospodarski rast oslanja na radno intenzivne djelatnosti kao što su one kojima izravno upravlja država (zdravstvo i socijalna skrb, javno obrazovanje, administracija), zatim građevinarstvo, turizam i ugostiteljstvo, trgovina i logistika”, istaknuo je. Pritom je apostrofirao i kako građevinarstvo koje rastu zaposlenosti pridonosi s 20 posto, a da je udjel tog sektora u bruto dodatnoj vrijednosti jedva malo veći od šest posto.