Rekordna kazna Zagrebačkoj banci zbog propusta u sprečavanju pranja novca od 33 milijuna kuna, igrom sudbine, došla je baš desetak dana uoči Međunarodnog tjedna svijesti o prevarama koji je otvoren upravo temom – sprečavanja pranja novca.

Ta borba uključuje desetke institucija, tisuće obveznika, propisi variraju od države do države, a doda li se svemu digitalizacija koja “kreativnima” olakšava prevare, rezultat je – slab učinak.

“Sprečavanje pranja novca je vrlo kompleksno, samo u EU ima 57 institucija koje se time bave. U Uniji direktiva određuje minimalno što zemlja mora napraviti za sprečavanje pranja novca, a svaka zemlja dorađuje propis finesama. Imamo banke koje rade de facto u istom prostoru EU-a, čak i eurozone, svaki puta nailaze na drugačiju definiciju sumnjive transakcije, imaju drugo tijelo koje se bavi sprečavanjem pranja novca, evidentno je da je sustav vrlo neučinkovit”, istaknula je Martina Drvar, viceguvernerka HNB-a zadužena za superviziju banaka na panel diskusiji. Premda nije poimence nije spomenula slučaj Zabe, Drvar se na nju i neizravno osvrnula.

“U medijima često krivo interpretirana naša uloga i učinak: banke su zadužene za prevenciju, mi u HNB-u za nadzor, a postoje i tijela progona koja utvrđuju da je do pranja novca doista i došlo. I novinari koji istražuju (…) za banke koje nisu dobro ustrojile tu prevenciju trebaju adekvatno to interpretirati. Nije da je u tim slučajevima došlo do pranja novca nego su tamo zamijećeni propusti u toj prevenciji.

Ona je pod izuzetno velikim pritiskom; s jedne strane imamo “razdrobljena” nadzorna tijela, a s druge velik pomak u digitalizaciji, video identifikaciji klijenata. Što se tiče regulatornog dijela, pred nama je dug put da se tu uskladimo”, poručila je. Ante Biluš, iz Ureda za sprječavanje pranja novca pri Ministarstvu financija oslikao je kako funkcionira borba protiv pranja novca.

“Sustav je izrazito kompleksan: čini ga 11 domaćih tijela javne vlasti i oko 15.000 obveznika privatnog sektora. O tome brinu HNB, Hanfa, Financijski inspektorat i Porezna uprava. Ured za sprečavanje pranja novca zaprima i prosljeđuje sumnjive tijelima kaznenog progona.

Naš cilj je da se oduzme nezakonita imovinska korist”, kaže Biluš napominjući da imamo više od 40 (pod)zakonskih akata. “Najvažnija je obveza banka i drugih da prijavljuju sumnjive transakcije klijenata Uredu i postupanje Ureda po tim obavijestima”, kaže.

Iz prošlogodšnjeg izvješća Ureda, od ukupno 923 obavijesti o sumnjivim transakcijama, više od 700 prijavile su banke, dodala je moderatorica panela Vedrana Jelušić – Kašić iz Deloittea, organizatora konferencije. Kako uzbunjivanje funkcionira u bankama, osvrnuli su se čelnici Partner banke i PBZ-a.

“Partner banka je specifična jer je mala i u domaćem vlasništvu, imamo oko 200 korporativnih klijenata i 8 do 9 tisuća fizičkih osoba i naše je načelo da poznajemo svoje klijente.

“U lokalnom okruženju imamo puno više informacija o ljudima koji se bave nedozvoljenim aktivnostima i prevarama. Tu je veličina naša komparativna prednost jer puno lakše prepoznajemo te klijente, a strance, što nije možda i najpametnije, trudimo se izbjegavati”, kaže čelnik Partner banke Petar Repušić.

“U poslovanju sa stanovništvom i s korporacijama moramo imati educirane i motivirane ljude koji su kontinuirano spremni izmjenjivati informacije s drugim razinama”, napominje Dinko Lucić iz PBZ-a.

“Banka nije sama i ne može biti sama; krucijalna je suradnja svih aktera. U Hrvatskoj se često upuštamo u kritiziranje banaka. Ocijenio bih poziciju hrvatskog bankarskog sustava u ovom segmentu vrlo solidnom”, zaključio je Lucić.