U Hrvatskoj na menadžerskim pozicijama ima 32,4 tisuće žena. Podatak je to iz Eurostatovog pregleda stanja zastupljenosti žena u odnosu na muški spol, čemu se taj ured posveti svake godine uoči Dana žena.

Broj menadžerica je prikazan za 2024., a njihov udio u ukupnom broju kadrova na čelu hrvatskih poduzeća je 27,6 posto. Tim udjelom Hrvatska je debelo ispod europskog prosjeka od 35,2 posto, štoviše jedna smo od zemalja s najmanjim udjelom, ali ima pozitivan trend i po osnovu samog broja i udjela žena u ukupnom broju menadžera u odnosu stanje prije deset godina.

U zemljama EU ukupno je 3,86 milijuna žena zaposleno na menadžerskim položajima i također se na ukupnoj razini bilježi pozitivan trend u desetgodišnjem razdoblju. Iz godine u godinu trendovi su se u pojedinim zemljama mijenjali, a lani su uz Hrvatsku, koja je u pravilu po svom udjelu žena loše rangirana, na začelju po udjelu menadžerica bili Cipar (25,3%), te Italija (27,6%).

Šveđanke rekorderke

Rekorderke na razini Unije i dalje su Šveđanke, koje su u tamošnjim kompanijama uspjele postići da obavljaju gotovo svaki drugi menadžerski posao. Njihov je udjel u rukovodećim strukturama dosegnuo čak 44,4 posto, a uz njih su u vrhu još i Latvijke i Poljakinje. Njihovi udjeli u menadžerskoj strukturi bilježe povećanje na godišnjoj razini, a povećani su, uz izuzetak Latvije, i u odnosu na stanje iz 2014.

U Hrvatskoj je, pak, udjel menadžerica i u 2014. bio nizak, među najnižima u EU, oko 24 posto. No, u najnovijim podacima vidljivo je i da neke zemlje imaju lošije pokazatelje od Hrvatske, poput Slovenije, s kojom se rado uspoređujemo. Susjedna zemlja je imala znatno veću zastupljenost žena na rukovodećim pozicijama u odnosu na europski prosjek u 2014., a u 2023. je bio na razini prosjeka, ali je u 2024. ženska zastupljenost nešto oslabila, te su prema najnovijim statističkim podacima Slovenke činile manje od 34 posto menadžerske populacije.

Osim Poljske, zanimljivo je i da visokim, iznadprosječnim postotkom žena na upravljačkim položajima odskaču još Mađarska, Bugarska, Estonija, koje su čak i zastupljenije u menadžerskim strukturama nego žene u Francuskoj i Irskoj, a Njemačka je po ovom kriteriju ispod EU prosjeka. U tom najvećem EU gospodarstvu žene čine 29 posto menadžerske strukture.

Iz samih statističkih podataka ne može se dobiti detaljnija slika koje razine menadžerskih poslova i u kojim djelatnostima obavljaju menadžerice, no ono što je rijetkost i hrvatski specifikum svakako je visoka zastupljenost žena na čelnim pozicijama u tipično muškoj, brodograđevnoj industriji.

Kako izgraditi karijeru

Od porodiljnog dopusta do lidera: Priča koja motivira svakog zaposlenika

strateško pitanje

Banke ulažu milijarde u ovo i to nema veze s novcem koji posuđuju

Već godinama zaštitna lica riječkog brodogradilišta Viktor Lenac i pulskog Tehnomonta su dvije žene, Sandra Uzelac i Gordana Deranja, a i u riječki 3. maj, koji upravo prolazi privatizaciju, vodi žena, Vjera Marić. No, to nije sve, jer i u najvećoj hrvatskoj kompaniji, naftnoj industriji Ina na čelu je žena, Zsuzsanna Ortutay je predsjednica Uprave od 2023.

Martina Dalić već pet godina predsjednica je Uprave najveće hrvatske prehrambene kompanije Podravke, dok je vodeću farmaceutsku tvrtku Plivu lani preuzela Nikolina Dizdar Čehulić, a i u JGL je također žena na čelu Eva Usmiani Capobianco. Primjetno je i u nizu drugih velikih moćnih kompanija prisutnost žena na predsjedničkim ili mjestima članova uprave od telekomunikacija, trgovinskih grupacija i hotela do banaka.

Iako će kritičari ukazivati da neovisno o tomu žene imaju slabiju zastupljenost među menadžerima, što uostalom pokazatelji i potvrđuju, evidentno je i da je broj menadžerica u odnosu na prije deset godina gotovo udvostručen, porastao je sa 17,4 tisuće u 2014. na 32,4 tisuće u 2024.

Manje razlike

No, žene su i generalno u Hrvatskoj manje zaposlene u odnosu na muškarce, ali, po kriteriju razlike u stopi zaposlenosti među zemljama EU ne stojimo loše. Na razini cijele EU, u 2024. je stopa zaposlenosti muškaraca iznosila 80,8 posto, a žena 70,8 posto, pa je razlika u stopi zaposlenosti bila 10 postotnih bodova. Po tom kriteriju najveću razliku između stopa zaposlenosti muškaraca i žena ima Italija (19,4 postotna boda), te neznatno manje imaju Grčka i Rumunjska, Malta, Češka, dok je Hrvatska, s razlikom od 5,9 postotnih bodova, bolje rangirana i od Slovenije, Austrije, Njemačke, Irske i niza zemalja, a uvjerljivo je najmanja razlika u stopi zaposlenosti muškaraca i žena u Finskoj, svega 0,7 postotnih bodova.

Gleda li se pokazatelje od prije deset godina, Hrvatska je zabilježila značajno poboljšanje trendova i smanjila razliku stopa nezaposlenosti jer je 2014. razlika bila gotovo dvostruko veća (10 postotnih bodova), nešto povoljnija od prosjeka EU (11,1 postotnih bodova). Tada je 18 zemalja imao bolje pokazatelje i manju razliku stope zaposlenosti od nas, s tim da je Finska i 2014. imala najnižu razliku (2 postotna boda), a najlošije su bile Italija (18,9) i Malta (26,8 postotnih bodova).