Zahvaljujući iseljavanju i negativnom prirodnom prirastu, Hrvatska je u razdoblju od 2008. do 2018. izgubila oko 233 tisuće stanovnika ili više od pet posto populacije, pokazuju najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku, piše tportal.

Od 128 gradova, uključujući Zagreb, samo 30 ih je uspjelo izbjeći gubitak stanovništva. Pritom je značajniji rast ostvarilo tek nekoliko gradova, među kojima se po rastu većem od tisuću stanovnika izdvajaju Zagreb (+21.809), Solin (+3.207), Kaštela (+3.113), Dubrovnik (+1.764) i Dugo Selo (+1.458).

Međutim, kada se promatraju relativni pokazatelji, prevladavaju gradovi s istoka Hrvatske. Na vrhu je Vukovar, koji je u zadnjem desetljeću izgubio petinu stanovništva, usprkos velikim ulaganjima u obnovu i deklarativnoj podršci političkih struktura.

Među deset najvećih gubitnika nalaze se još četiri slavonska grada (Požega, Slavonski Brod, Đakovo i Osijek). Ogromni gubici pogodili su i najveće gradove Sisačko-moslavačke županije, a koja uvjerljivo prednjači u depopulaciji. Demografski slom sličan vukovarskom pretrpjela je Petrinja, a više od 10 posto stanovništva izgubili su i Sisak i Kutina.