Tijekom prošle godine Vlada nije niti jedan novi investicijski projekt proglasila strateški važnim za Republiku Hrvatsku, no i uvjetima korone pristizali su novi zahtjevi investitora da se njihova ulaganja razmotri za dobivanje tog statusa.

Također je nastavljeno s popunjavanjem sada već poduže Liste projekata koji su od posebnog međuresornog Povjerenstva za procjenu dobili pozitivne ocjene i ispunjavaju uvjete da ih Vlada proglasi strateškima.

U toj “čekaonici” trenutno je 51 projekt, dok potvrdu Vlade u proteklih osam godina dobilo ukupno 23 projekta, a prema informacijama koje je Poslovni dnevnik dobio u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, prošle godine pristiglo je 16 novih zahtjeva investitora koji za svoje projekte traže da ih se razmotri kao kandidate za ovo društvo “kapitalaca”.

Vrijednost tih 16 projekata ukupno iznosi 21,1 milijardu kuna, a riječ je o ulaganjima u području infrastrukture, industrije, energetike, prometa, turizma, te zdravstva, raspodijeljenima na području gotovo cijele Hrvatske.

Interes je, kako se može zaključiti iz odgovora Ministarstva gospodarstva, intenziviran početkom ove godine, pa su prošli mjesec zaprimljena četiri nova zahtjeva za uvrštenje na listu strateških projekata.

S koronom, kažu pojedini sugovornici koji sudjeluju u ovim projektima, zaustavljene su ili bitno usporene aktivnosti na pripremi ovih projekata, a posebice se to odnosi na projekte iz sektora turizma, no, status strateškoga i dalje ima važnost.

Milenko Bijedić, direktor tvrtke Azurna uvala, čiji je projekt gradnje turističkog naselja Uvala Livka na otoku Šolti bio i posljednji kojeg je Vlada odobrila i proglasila strateškim, krajem 2019., kaže kako čekaju jenjavanje pandemije, ali žele zadržati status strateškog projekta.

“Postali smo svjesni koliko to ima značenje što je projekt proglašen strateškim ulaganjem, jer zakon koji regulira to pitanje praktično tjera sve u državi na poštivanje drugih zakona”, kaže Bijedić.

Projekt Uvala Livka vlasnik Azurne uvale iz Britanije pripremao je od 2005., od kada je započeo s kupnjom nekretnina. U prvoj fazi koja je trebala startati potkraj prošle godine, ulagač je planirao krenuti u pripremu infrastrukture i gradnju hotela s pet zvjezdica, ulaganjem od oko 509 milijuna kuna, koje još obuhvaća brojne popratne sadržaje od spa i wellness centra, kluba na plaži, te 29 vila i 23 bungalova koje bi brendirao elitni hotelski operator.

U ovaj projekt puno je uloženo i suludo bi bilo odustati, ali smo sada na ‘stand-by’, kao i svi čekamo da se pomaknu stvari s koronom”, kaže Bijedić, no napominje i da je u posljednje vrijeme zahvaljujući suradnji oko projekta ishođeno 12 građevinskih dozvola i osjeća se da projekt ima težinu.

I u Ministarstvu turizma kažu kako su projekti u toj niši trenutno u stanju mirovanja, no bilo bi nekorisno uklanjati neki od njih s liste, jer ona otvara vrata bržem rješavanju brojnih administrativnih koraka.

HEP-ov projekt rekonstrukcije TE Plomin strateškim je proglasila Vlada Zorana Milanovića/SREĆKO NIKETIĆ/PIXSELL

Jedan od projekata koji je među rekorderima koji su u “čekaonici”, turističi kompleks Franje Pašalića Frapa Resort, još od 2015. u pripremi je za dolazak pred Vladu, a kako se doznaje, to bi se uskoro konačno trebalo i dogoditi.

Povjerenstvo još nije dalo odobrenje i uputilo ga u proceduru, no dugo zapinjanje vezano uz izmjene prostornih planova je riješeno i stvoreni su preduvjeti da se krene u daljnju fazu.

Dakle, činjenica da je neki projekt strateški važan u praksi ne znači da će on automatski odmah dobiti sve dozvole, nego dobiva pomoć u pripremi, ali mora biti uklopljen u lokalne planove i želje. Vrlo često, investitori imaju različite poglede i zahtjeve koji se ne podudaraju s lokalnim stremljenjima, a neki od poznatijih projekata koji su na takav način zaustavljeni je primjerice Reverzibilna hidroelektrana (RHE) Vrdovo u općini Hrvace, projektu tvrtke Vis Viva vrijednome 4,5 milijarde kuna, koji je u “čekaonici” od rujna 2017., a jedan od najglasnijih protivnika je saborski zastupnik Miro Bulj.

Među rekorderima u pripremi za proglašenje projekti Zračno pristanište Mali Lošinj, vrijednosti 238 milijuna kuna, na kojemu se radi još od 2014., kao i projekt Luxury Resort tvrtke Brizenica na otoku Hvaru, vrijednome 1,1 milijarde kuna, a u fazi pripreme je još od 2016.

“Nije uvijek samo na lokalnim vlastima ili državnoj administraciji, ponekad i investitori imaju zahtjeve koji nisu usklađeni”, kažu sugovornici koji operativno vode neke od strateških projekata.

Neki projekti dobro su i pripremljeni i uklopivi, pa ne stoje dugo u redu za razmatranje, poput Varteksovog projekta “Varteks – kvart urbane regeneracije”, koji, uključuje rekonstrukciju postojećeg kompleksa na površini od 22 hektara, od gradnje prometnice, vodovoda, odvodnje i obnove energetske i plinske mreže do uklanjanja postojećih neaktivnih građevina.

Transformacija u novu urbanističku cjelinu gospodarske, javne i mješovite namjene, predviđa i očuvanje dijela zgrada koje predstavljaju kulturno dobro lokalnog značaja, a cijeli projekt ukupno je vrijedan 1,2 milijarde kuna.

Projekt je dobro koncipiran jer je uvršten na Listu u kolovozu prošle godine, a već prije mjesec dana ispunio sve pretpostavke da ga Povjerenstvo službeno uputi Vladi na proglašenje strateškim.

Među novijim projektima na Listi je i Inina Biorafinerija u Sisku vrijedna 1,8 milijardi kuna, kao najvrjedniji projekt koji je do sada u obradi HŽ-ov prijedlog za modernizaciju željezničke pruge Zagreb-Gorski Kotar-Rijeka na dionici Oštarije-Škrljevo, ukupno težak 9,8 milijardi kuna.

Još je nekoliko HŽ-ovih projekata u pripremi za Vladino odobrenje, a od ukupnog broja dosad proglašenih projekata, dakle od 23 projekta vrijedna 21,4 milijarde kuna, njih pet su privatni projekti, ostalo su javni, a od 51 projekta vrijednih 63 milijarde kuna koji su uvršteni na Listu i čekaju proglašenje, njih deset su privatni projekti.

Najvrjedniji od projekata koji je Vlada proglasila strateškim, a apsurdno, riječ je i o prvom projektu koji je dobio taj važan status, do danas nije realiziran i više zapravo nije ni upitno hoće li i biti realiziran.

Riječ je o HEP-ovom projektu rekonstrukcije TE Plomin, znamenitoj zamjeni postojećeg bloka 1 s blokom C, projektu vrijednosti 6,27 milijardi kuna, kojeg je još vlada Zorana Milanovića proglasila strateškim polovicom svibnja 2014.

Problem nije bio u kočnicama (samo) s razine lokalne vlasti, nego protivljenje Europske komisije zamišljenom konceptu koji je bio temeljen na energiji iz ugljena. Od tada projekt je samo ostao na popisu strateških, no u stvarnosti se od njega odustalo.