Puno buke nizašto – tim bi se riječima mogle sumirati izmjene Ovršnog zakona koje je Sabor izglasao u petak i otišao na ljetni raspust. Od zakona koji je mjesecima izazivao konsternaciju u bankama zbog najave zabrane ovrhe na jedinoj nekretnini, a građanima podgrijavao nadu da će ublažiti problem ovrha zbog dizanja neovršivog dijela plaće s dvije trećine na tri četvrtine te zabrane ovrhe na nekretnini za glavnicu manju od 20.000 kuna, zasad je izgledno jedino da bi se mogle ubrzati prodaje kredita građana tvrtkama za naplatu dugova.

Ključna bojazan za banke, zabrana ovrhe na jedinoj nekretnini koja, da je usvojena, bi u pitanje dovela budućnost stambenog kreditiranja, neće vrijediti za te kredite. Zakonom se propisuje da klijent banke i dalje može potpisati izjavu kod javnog bilježnika da pristaje upisati zalog na nekretninu, bez koje je teško izgledno da će mu ijedna banka uopće odobriti stambeni kredit. Budući da je u javnosti upravo ta mjera najavljivana kao vrsta socijalne zaštite i dala je najviše medijskog prostora izmjenama zakona, ispada da će država zaštiti baš onaj sloj klijenata kojima ne treba upis zaloga, odnosno najbogatije klijente. “Vlada podilazi Mostovim biračima, a sustavno se u Ovršnom zakonu ne mijenja ništa. Bilo bi bolje da se napravio kompletno novi zakon”, komentirao nam je jedan visokopozicionirani bankar.

Podizanje neovršivog dijela plaće s dvije trećine na tri četvrtine, stručnjaci pozdravljaju s aspekta socijalne zaštite najugroženijih građana. No, hoće li se ta mjera, kojom se de facto bankama ograničava mogućnost naplate i povećava, preliti u više kamate na dio kredita u ponudi? “Ta mjera je razumljiva, ali ona ide u smjeru podizanja moralnog hazarda kod dijela klijenata. Trošak rizika ugrađuje se u cijenu kredita”, kaže naš sugovornik. S druge strane, dodaje, građani su najuredniji segment otplate pa, uz konkurenciju među bankama, u ovom trenu teško očekivati veći rast cijena kredita. Najveći impakt mogla bi donijeti zabrana ovrhe na nekretnini kod neosiguranih kredita zbog duga čija je glavnica manja od 20.000 kuna. “Implicirana prijetnja prodajom nekretnine klijenta ako ne vrati dug, djeluje motivirajuće na urednost otplate.

Bez tog instrumenta povećava se rizik naplate, a kako se ne isplati zbog 20.000 kuna duga pokretati mašineriju ovrha, realno je da će banke dinamičnije početi prodaju lošeg portfelja građana trećim stranama. Naše je da se bavimo kreditiranjem, a netko drugi utjerivanjem dugova neurednih platiša”, zaključuje naš sugovornik. Posljednja anketa o kreditnoj aktivnosti banaka koju provodi HNB pokazala je kako banke nastavljaju popuštati kreditne uvjete građanima i tvrtkama. Iznimka su jedino velika poduzeća, vjerojatno uvezana s Agrokorom, kojima je u drugom tromjesečju godine pritegnuta kreditna slavina. Hoće li se i u kojoj mjeri posljednje izmjene Ovršnog zakona, koje će dijelom bankama zavezati ruke pri naplati potraživanja, preliti u cijene i dostupnost kredita baš u tijeku novog vala reevaluacije portfelja povezanog s koncernom, vidjet će se već na rezultatima anketama 
idućih kvartala.