Poljoprivredna proizvodnja u Hrvatskoj je zadnjih devet godina, uglavnom razdoblja našeg članstva u Europskoj uniji, doživjela ozbiljan pad.

Naime, kako pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku, 2010. godine nam je ukupan otkup i prodaja poljoprivrednih, šumarskih i ribarskih proizvoda bio vrijedan 7,93 milijarde kuna, a što je narednih godina poraslo na 9,4 milijarde u 2011. i 9,6. milijardi u 2012. da bi naredne dvije godine to bilo oko 9,5 milijardi.

Prvi efekti našeg članstva u EU su vidljivi 2015. kad nam se vrijednost domaće poljoprivredne proizvodnje strmoglavila na 6,7 milijardi kuna, a niti narednih godina se nije bitno oporavila te smo 2019. završili sa 7,85 milijardi kuna.

Za primjer, 2010. smo proizveli šećerne repe u vrijednosti 215 milijuna kuna, a što se narednih godina popelo i do 343 milijuna, da bi prošlu godinu završilo na 129 milijuna kuna.

No, šećerna repa možda nije najbolji pokazatelj jer se radi o burzovnoj robi, šećeru, i rast i pad njene cijene nije linearan. Pšenice smo prije deset godina proizveli za 1,16 milijardi kuna, prošle godine za jedva 804 milijuna, a vrlo slična situacija je i s kukuruzom.

Iako se obično smatra da proizvodimo mesa manje nego prije, statistika govori da smo u devet godina povećali proizvodnju govedine sa 700 milijuna kuna na 924, svinjetine sa 778 milijuna na 962 milijuna, a peradi s 485 milijuna na 503 milijuna kuna vrijednosti lani.

Drastično nam je pala proizvodnja mlijeka i to s gotovo 52 tisuće tona u 2010. i 2011. na svega 36,3 tisuće tona lani.

Sličan negativni niz smo imali u proizvodnji grožđa čija vrijednost nam je pala sa 114 milijuna kuna u 2010. na 50 milijuna u 2019. godini. Zanimljivo je, ipak, da je usprkos padu proizvodnje grožđa porasla vrijednost proizvodnje vina i to s 388,1 milijuna kuna na gotovo 515 milijuna u proteklih devet godina.

U istom razdoblju nam je porasla i produkcija krumpira s vrijednosti 50 milijuna kuna u 2010. na 136 milijuna u 2019. godini.